Naslov
Odnos ciljnih orijentacija i emocija postignuća učenika srednjih škola
(The relation between high school students’ achievement goal orientations and achievement emotions)

Autori
Pahljina-Reinić Rosanda ; Rončević Zubković, Barbara ; Kolić-Vehovec, Svjetlana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
26. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke / Brajša-Žganec, Andreja ; Penezić, Zvjezdan ; Tadić Vujčić, Maja - Jasrebarsko : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2018, 56-56

ISBN
978-953-55079-7-0

Skup
26. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke

Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 07.11.2018. - 10.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ciljne orijentacije ; profili ciljnih orijentacija ; emocije postignuća ; adolescenti
(achievement goal orientation ; achievement goal orientation profiles ; achievement emotions ; adolescents)

Sažetak
Postojeća istraživanja adaptivnosti ciljnih orijentacija u pogledu različitih pokazatelja subjektivne dobrobiti učenika pokazuju da su ciljevi usmjereni na osobni rast i razvoj povezani s boljim socio-emocionalnim funkcioniranjem i višom razinom pozitivnih samoevaluacija, dok su ciljevi vezani uz validaciju i demonstraciju kompetentnosti češće povezani s poteškoćama u prilagodbi i socio- emocionalnom vulnerabilnošću (Tuominen-Soini, Salmela-Aro i Niemivirta, 2012). Uloga ciljnih orijentacija kao važnih antecedenata emocija postignuća, u novije se vrijeme intenzivnije ispituje u okviru teorije kontrole i vrijednosti (Pekrun & Perry, 2014) koja pretpostavlja da ciljne orijentacije svoje učinke na emocije učenika ostvaruju posredstvom kognitivnih procjena kontrole i vrijednosti. Također, dosadašnja su istraživanja glavninom bila usmjerena na izučavanje nezavisnih učinaka pojedinačnih ciljeva, dok se u novije vrijeme sve veća pozornost pridaje izučavanju uzoraka ili profila ciljnih orijentacija. Stoga je cilj ovog istraživanja bio klasificirati učenike srednjih škola u homogene grupe na temelju profila ciljnih orijentacija i ispitati razlikuju li se grupe učenika različitih profila ciljnih orijentacija u doživljavanju emocija postignuća. Istraživanje je provedeno na reprezentativnim uzorcima učenika prvih i drugih razreda iz 21 gimnazije (N = 794) koje su sudjelovale u projektu "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)" (CARnet). Primjenom online upitnika ispitane su ciljne orijentacije učenika (intrinzična orijentacija na učenje, ekstrinzična orijentacija na učenje, orijentacija na izvedbu putem uključivanja, orijentacija na izvedbu putem izbjegavanja i izbjegavanje rada), kao i emocije postignuća koje učenici doživljavaju tijekom školske nastave. Ispitane su emocije postignuća vezane uz aktivnost učenja (uživanje, dosada, ljutnja), te emocije posignuća povezane s ishodima učenja (ponos, anksioznost). Analizom latentnih profila identificirano je pet grupa učenika različitih motivacijskih profila: nisko orijentirani na uspjeh (23, 4%), orijentirani na izbjegavanje rada (7, 2%), orijentirani na učenje (34, 6%), orijentirani na učenje i izvedbu (5, 5%) i orijentirani na uspjeh i izbjegavanje rada (29, 2%). Utvrđeno je da najadaptivniji obrazac u pogledu doživljavanja emocija pokazuju učenici koji su dominantno orijentirani na učenje te grupa učenika koja je istodobno orijentirana na učenje i izvedbu. S druge strane, učenici koji su primarno orijentirani na izbjegavanje rada pokazali su najnepovoljnije rezultate na svim ispitivanim emocijama, osim u slučaju doživljavanja anksioznosti koje je više ukoliko su učenici pored orijentacije na izbjegavanje rada, usmjereni i na postizanje uspjeha. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu za identifikacijom motivacijskih profila učenika gimnazijskih usmjerenja koji su vulnerabilni u pogledu emocija koje učenici doživljavaju vezano uz učenje i školu i na potrebu za poticanjem učenika na usvajanje ciljne orijentacije na učenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA