Pregled bibliografske jedinice broj: 101767
Položaj poljodjelstva u hrvatskom gospodarstvu
Položaj poljodjelstva u hrvatskom gospodarstvu // Položaj poljodjelstva u hrvatskom gospodarstvu / Maceljski, Milan (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2001. str. 63-64
CROSBI ID: 101767 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Položaj poljodjelstva u hrvatskom gospodarstvu
(Agriculture within the Croatian Economy)
Autori
Kniewald, Zlatko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Položaj poljodjelstva u hrvatskom gospodarstvu
Urednik/ci
Maceljski, Milan
Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
Grad
Zagreb
Godina
2001
Raspon stranica
63-64
ISBN
953-154509-X
Ključne riječi
proizvodnja hrane, biotehnologija mora, Jadransko more
(food production, marine biotechnology, Adriatic sea)
Sažetak
Kao poseban problem ističe se usitnjeno i neobrađeno poljoprivredno zemljište. Sigurno je da je to problem koji je prisutan samo zato jer raspolažemo značajnim poljoprivrednim površinama, a tržište je opskrbljeno proizvodima bolje kvalitete i nižih cijena. Takvo je stanje na tržištu posljedica što se danas u svijetu poljoprivredni proizvodi proizvode za poznatog kupca (npr. pri sadnji krumpira proizvođač zna hoće li krumpir biti prerađen u pire ili čips ili pomfrit). Nisam siguran da naš proizvođač vodi računa o tome. Međutim, to su problemi koje je moguće u kratkom roku prevladati. Nitko ne spominje Jadransko more kao izvor hrane, sirovina i energije. Danas, zemlje koje raspolažu znatno slabijim i zagađenijim morskim resursima od nas, svoj strateški razvoj temelje na primjeni biotehnoloških postupaka za organiziranu proizvodnju ne samo riba već i svih drugih organizama od interesa ne samo za prehrambenu industriju, već i za farmaceutsku industriju i nove izvore energije. Dovoljno je spomenuti da Švicarska koja nema more već nekoliko godina ima intenzivno istraživanje mora i morkih organizama. Pitanje je zašto Državni zavod za statistiku RH evidentira sve obradive površine na kopnu, a do sada nije obijavio niti jedan podatak o raspoloživim uvalama u kojima bi se dopustila određena proizvodnja (poput primjera u Limskom kanalu, Malostonskom zaljevu). Australija u nerentabilnim solanama proizvodi na tržištu vrlo traženi beta-karoten. Mi iako imamo Jadransko more uvozimo morsku sol, pa bi barem solane trebalo usmijeriti na nove tehnologije i na taj način djelomično rješiti i pitanje nezaposlenosti. Ili drugi primjer jednu obitelj nije moguće prehraniti sa površinom obradive zemlje koja je manja od hektara, ali u bazenu dužine 6m i širine 1m moguće je godišnje proizvesti toliko rakova da se od zarade prehrani obitelj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Strojarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
058409
Ustanove:
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb
Profili:
Zlatko Kniewald
(autor)