Naslov
Gastrointestinalni stromalni tumor (GIST) u Zadarskoj županiji, 2006-2010. godina
(Gastrointestinal stromal tumor (GIST) in Zadar County, 2006-2010)

Autori
Ražov Radas, Melanija ; Kozić, Mate ; Turčinov, Jadranko ; Klarin, Ivo ; Matas, Zvonimir ; Markulin, Anamaraija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sazetaka - "Tumori probavnog trakta" / - , 2011, 25-25

Skup
1. simpozij Hrvatskog onkoloskog drustva HLZ-a s medjunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.03.2011. - 12.03.2011

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
gastrointestinalni strumalni tumor ; Zadarska županija
(gastrointestinal stromal tumor ; Zadar County)

Sažetak
Uvod: Gastrointestinalni stromalni tumor (GIST) je najčešći mezenhimalni tumor probavnog trakta (1-3 % svih maligniteta gastro trakta, od toga 70% želudac, 20% tanko crijevo, manje od 10% ezofagus). Javlja se u 10-20 slučajeva na milijun stanovnika. Potječe od intestinalnih Cajal stanica (ICC), koje su sastavni dio autonomnog nervnog sustava crijeva. Karakteristika i ponašanje GIST-a je uvjetovano mutacijom KIT gena (50-80% tumora) ili PDGFRA (platelet derived growth factor receptor, oko 35 % tumora, tzv. divlji tip) gena koji može i ne mora biti pozitivan na KIT. Od svih gastrointestinalnih stromalnih tumora njih 95% su CD 117 pozitivni (c-kit), 5% su CD 34, SMA, S 100 protein i dezmin pozitivni. Najčešće se prezentira sa poteškoćama gutanja, krvarenjima iz gastro trakta, ili metastazama (najčešće u jetru). Tumori manji od 2 cm su resektabilni i imaju mali potencijal ponovnog rasta. Rezultati: U Zadarskoj županiji u razdoblju 2006-2010. godina GIST je dijagnosticiran kod 14 bolesnika (3 Ž i 11 M) prosječne životne dobi 60.5 godina. Dijagnoza je postavljena kombinacijom endoskopskih (EGD, Kolono, EUS), UZV-nih tehnika, te NMR i MSCT-om, kirurškom resekcijom i napose PHD analizom, imunohistokemijskom analizom dobivenih uzoraka. U dva bolesnika se radilo o inoperabilnom tumoru sa metastazama u jetri i limfnim čvorovima u trenutku postavljanja dijagnoze te se pristupilo liječnju imatinib- mesilatom. U 12 bolesnika je učinjena kirurška resekcija tumorskih masa u cijelosti. Prosječna veličina odstranjenog tumora je 92 mm, od toga samo jedan < 20 mm, 6 do 100 mm, ostali do 260 mm. Zaključak: U Zadarskoj županiji živi 162.045 stanovnika, a broj dijagnosticiranih oboljelih od GIST-a u 5 godišnjem periodu je bio 14. Incidencija je nešto ispod postotka svjetskih pokazatelja i iznosi 8.6%. Od 14 bolesnika 12 ih je operativno zbrinuto nakon čega je u dva nastavljena terapija imatinib – mesilatom, a dva su bila inoperabilna sa nereagiranjem na imatinib-mesilat, te smrtnim ishodom. Koristeći se ultrazvučnim, endoskopskim pretraživanjem te imaging tehnikama, uz biopsiju lezija u gastro traktu, te analizom patologa, pretpostavljamo da će dijagnoza GIST-a u budućnosti biti postavljena dok je tumor manji od 2 cm, čija je prognoza puno bolja od lezija većeg promjera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA