Naslov
Obitelj i suvremena kriza vrednota
(Family and contemporary crisis of values)

Autori
Baloban, Josip

Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 71 (2001), 2-3; 341-360

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
brak; obitelj; vrijednosti; Crkva; građanin; čovjek
(marriage; family; values; Church; citizen; man)

Sažetak
Na osnovu četiriju teza autor analizira obitelj u Hrvatskoj, ali i u komparaciji s obiteljima u Europi. Ističe nužnu povezanost između braka i obitelji, upozoravajući kako su određene vrednote za brak i obitelj međusobno veoma odnosne i komplementarne, te da je nužno više isticati da se u većini slučajeva rastave braka radi o rastakanju obitelju (61, 74 % brakova imali su djecu). Na osnovu emprijskih istraživanja u Hrvatskoj obitelj se pozicionira kao veoma visoka vrednota i kao opće dobro. No, postupno dolazi do određene diferencijacije prema brako i obitelji kao vrednotama, a što je povezano i s krizom odnosno prestrukturiranjem vrednota uopće. Osobito je zanimljivo da najveći dio građanja (91, 5%) zagovara asistencijsku ulogu države u odnosu na obitelj što može biti razlito od europskog modela u kojem se nazire napuštanje asistencijskog modela kao do sada dominantnog. Autor isto tako upozorava na proturječnu ambivalentnost, koja je nazočna kod hrvatskih građana u odnosu na sustav vrednota, a u svezi s obitelji. Proturječnost je, napose uočljiva i kod kršćana, kod kojih se događa određen raskorak između njihovog kršćanskog ideala i konkretne životne zbilje s obzirom na brak i obitelj. Autor tu proturječnost vidi, nadalje, u prilagodbi hrvatskih građana trendovima u svijetu, prema kojima se prihvaćanje vrednota kao objektivnog dobra sve više suuvjetuje s individualnim kriterijima. I ovdje se nazire suodnos između obitelji i krize vrednota. Primjerice, 65, 95% građana Hrvatske odobravaju ženi da ima djete kao samohrana majka, bez stabilne veze s muškarcem, dok istodobno 81, 9% građana tvrdi da dijete treba oca imajku za sretno odrastanje. Slično je kod stava prema pobačaju kao ubojstvu i njegovoj ozakonjenosti. Naposlijetku, autor ukazuje na daljnju ambivalnetnost, naime 2/3 građana misle da Katolička crkva u Hrvatskoj može dati odgovarajuće odgovore na probleme obitelji dok istodobno svaki drugi građani smatra da to Crkva i čini. Na kraju autor, polazeći od empirijskih podataka, dobivenih teoloških i socioloških spoznaja, nudi određena pastoralna teološka rješenja za trenutno i buduće crkveno djelovanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA