Naslov
Križevački štatuti
(The Križevci Statutes)

Autori
Baran, Tanja

Izvornik
Gazophylacium : časopis za znanost, umjetnost, gospodarstvo i politiku (1330-0504) 9 (2004), 1-2; 118-125

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Križevački štatuti, vinsko-pajdaške regule, tradicijska vinska kultura
(Križevci Statutes, rules on companionable wine-drinking, Traditional Wine Culture)

Sažetak
U radu se istražuju, opisuju i kontekstualiziraju Križevački štatuti kao najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule. Neizostavan su dio hrvatske tradicijske vinske kulture. Taj je ceremonijal, koji uči propisnom uživanju vina u dobrome društvu, ponajprije određenje građanske kulture, ali su se njime služili i plemići i seljaci. Štatuti su nastali u usmenosti u davnim vremenima, a u zapisu ih pronalazimo od 19. stoljeća, tako da te regule danas možemo promatrati i u izvedbi i u zapisu.. Križevački su štatuti možda nastali pod utjecajem sličnih germanskih pijačkih propisa, a ako zaista jesu, u sebi zasigurno nose mnoge elemente svojstvene hrvatskom narodu. Križevački štatuti ponajviše su se izvodili u 19. stoljeću, pogotovo puno među hrvatskim, a i slovenskim studentima u inozemstvu, a kao otpor germanizaciji i mađarizaciji. Primjenjivali su ih i u mnogobrojnim pijačkim klubovima i društvima koja su se, potaknuta prvom hrvatskom pijačkom družinom Doktorima od Pinte iz 17. stoljeća, osnivala u 19. stoljeću. Na Križevačke štatute nadovezuje se Veliki ritual krštenja mošta prema kojem se na Martinje, 11. studenoga, krsti mošt. Iz Štatuta su iznikle i po njima se oblikovale i neke druge hrvatske vinsko-pajdaške regule.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija

POVEZANOST RADA