Naslov
Akutne komplikacije u djece i adolescenata s restriktivnim tipom anoreksije nervoze
(Acute Complications in Children and Adolescents with Restrictive Anorexia Nervosa)

Autori
Perlain, Emanuela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
18.07

Godina
2019

Stranica
56

Mentor
Banjari, Ines

Neposredni voditelj
Žaja, Orjena

Ključne riječi
Anoreksija nervoza ; akutne komplikacije ; poremećaji acidobazne ravnoteže ; restriktivni endotip ; bulimičko-purgativni endotip
(Anorexia nervosa ; acute complications ; acid-base disorders ; restrictive entotype ; purgative endotype)

Sažetak
Anoreksija nervoza (AN) je najčešći i najteži poremećaja jedenja kompleksne i još nepotpuno razjašnjene etiologije. Komplikacije AN su rezultat adaptacije metabolizma na ekstremnu pothranjenost i mogu dovesti i do smrti. Liječenje je kompleksno jednako kao i sama bolest, a sama hospitalizacija ukazuje na iznimno teško stanje oboljelog. Zbog velike važnosti za kliničku praksu, cilj je bio ispitati učestalost akutnih komplikacija s obzirom na endotip. Analizirani su podatci za 183 djevojčice i djevojke hospitalizirane zbog AN. Poremećaj acidobazne ravnoteže češći je kod bulimičko–purgativnog (BP) endotipa (25, 3 % vs 16, 7 % ; p=0, 003), dok je hiperfosfatemija učestalija kod restriktivnog (R) endotipa (21, 7 % vs 17, 2 % ; p=0, 009). Nešto viši pH krvi kod BP endotipa ukazuje na purgativne tehnike kojima pacijentice pribjegavaju. Hiperfosfatemija kod R endotipa je potvrđena kao čimbenik rizika za akutno zatajenje bubrega jer je praćena povećanim kreatininom (16/22 s hiperfosfatemijom), nižom idealnom tjelesnom masom (52, 25 kg vs 55, 22 kg ; p=0, 027), značajnijim gubitkom mase (18, 41 % vs 22, 64 % ; p=0, 031), nižim feritinom (p=0, 021) te višim transferinom (p=0, 020) i klorom (p=0, 023). Pacijentice kojima su serumske razine kalcija, magnezija i/ili kalija povišene imaju niži pH krvi (7, 39 vs 7, 42 ; p<0, 001) te veće vrijednosti kreatinina (81, 50 vs 73, 82 µmol ; p=0, 025) i ukupnih proteina (76, 38 vs 74, 36 g/L ; p=0, 039). Rezultati ukazuju na potrebu za pomnim praćenjem AN pacijenata kako bi se izbjegle metabolička alkaloza i akutno zatajenje bubrega. Ovi podaci su od iznimne važnosti kliničarima i jedinicama intenzivnog liječenja hospitaliziranih AN pacijenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Nutricionizam

POVEZANOST RADA