Naslov
Razvoj kapilarnoelektroforetske metode za istovremeno određivanje gemcitabina i njegovog onečišćenja
(DEVELOPMENT OF A CAPILLARY ELECTROPHORETIC METHOD FOR SIMULTANEOUS DETERMINATION OF GEMCITABINE AND ITS IMPURITY)

Autori
Hranilović, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.06

Godina
2017

Stranica
39

Mentor
Sertić, Miranda

Ključne riječi
gemcitabin, onečišćenja u lijekovima, kapilarna elektroforeza, micelarna elektrokinetička kromatografija
(gemcitabine, drug impurities, capillary electrophoresis, micellar electrokinetic chromatography)

Sažetak
Gemcitabin, 2', 2'-difluoro-2'-deoksicitidin, antimetabolit pirimidina, je antineoplastični lijek koji se koristi u liječenju brojnih uznapredovalih ili metastatskih karcinoma kao monoterapija ili u kombinaciji s drugim citostaticima, ovisno o indikaciji. Cilj je ovog istraživanja bio razviti novu, brzu, jednostavnu i ekološki prihvatljivu kapilarnoelektroforetsku metodu za istovremenu analizu gemcitabina i njegovog onečišćenja cizotina. Kao prikladna tehnika odabrana je kapilarna elektroforeza kao "zelena" alternativa već razvijenoj HPLC metodi za određivanje sadržaja gemcitabina i određivanje onečišćenja uvrštenoj u 8. izdanje Europske farmakopeje. Analiza je vršena u kapilari duljine 35 cm (27 cm) pri temperaturi od 25 °C, na valnoj duljini detekcije od 275 i 237 nm. Tijekom razvoja nove metode ispitane su različite vrste radnih pufera: boratni (pH 9, 3), fosfatni (pH 7, 0) i acetatni (pH 3, 0). U preliminarnom ispitivanju s 20 mM boratom pokazalo se da do razdvajanja gemcitabina i citozina vjerojatno neće doći zonskom kapilarnom elektroforezom te da će se zbog njihove slične strukture puno bolje razdvajanje postići MEKC metodom, odnosno uz dodatak surfaktanta SDS-a. Optimalnim puferom pokazao se fosfatni pufer (pH 7, 0), dok je bolje razdvajanje i oblik pikova postignut dodatkom veće koncentracije SDS-a. Optimalnim se pokazao 50 mM SDS. Ispitan je i utjecaj napona na vrijeme analize te razlučivanje između analita. Kod napona od 10 kV postignuto je bolje razdvajanje gemcitabina i citozina. Međutim, primjenom nižeg napona produljuje se vrijeme putovanja analita kroz kapilaru pa je potrebno voditi računa o tome da je razlučivanje između analita što bolje, no istovremeno uz što kraće vrijeme analize. Predlaže se daljnja optimizacija metode kako bi se postiglo prikladno razlučivanje pikova te njihov odgovarajući oblik i simetrija uz što kraće vrijeme analize.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA