ࡱ> ȷbjbj]] .???OOOOOcccc|c$jcyyyyhhh'#)#)#)#)#)#)#$r%$(bM#uOhhhhhM#OOyy#666hNOyOy'#6h'#66V @ y b0^G ##0$S x("( (O!(hh6hhhhhM#M#6hhh$hhhh(hhhhhhhhhE :Naslov:  Uloga Narodnog zdravstvenog lista u promociji zdravlja u Primorsko-goranskoj ~upaniji  evaluacija zadovoljstva korisnika Autori: Svjetlana Gaaparovi Babi1,2, Suzana Jankovi1,2, Helena Gliboti Kresina1,2, Radojka Grbac1, Sandro Kresina1, Ines Lazarevi Rukavina1, Iva Sorta-Bilajac Turina1,2, Albert Cattunar1,2 1 - Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije 2 - Medicinski fakultet Sveu iliata u Rijeci e-mail:  HYPERLINK "mailto:svjetlana@zzjzpgz.hr" svjetlana@zzjzpgz.hr SA}ETAK U radu su prikazani dinamika izla~enja, tradicija i tematika, ciljevi i ciljana skupina Narodnog zdravstvenog lista te njegova uloga u promociji zdravlja u Primorsko-goranskoj ~upaniji. Prikazani su i rezultati istra~ivanja provedenog anketnim upitnikom meu pretplatnicima Narodnog zdravstvenog lista, s ciljem ocjene kvalitete lista, zadovoljstva korisnika ponuenim sadr~ajem i unaprjeenja kvalitete. Klju ne rije i: Narodni zdravstveni list, promocija zdravlja, prevencija bolesti, unaprjeenje kvalitete SUMMARY The paper presents the dynamics of publishing, traditions and themes, objectives and target group of the Peoples Health Gazette and its role in the promotion of health in the Primorsko-goranska County. The findings of a study conducted a questionnaire among subscribers of the Peoples Health Gazette, in order to evaluate the quality of the gazette, customer satisfaction by the offered content and improving quality. Keywords: Peoples health gazette, health promotion, disease prevention, quality improvement UVOD Narodni zdravstveni list popularno je zdravstveni dvomjese nik kojeg izdaje Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije. List izlazi neprekidno od 7. travnja 1958. godine, ato ga ini listom zdravstvene tematike s najduljim sta~em neprekinutog izla~enja u Republici Hrvatskoj. Tijekom godina format i dizajn lista su se mijenjali, kao i tematika, ali svrha je uvijek bila ista: promocija zdravlja, zdravstvena edukacija i unaprjeenje zdravstvene kulture. U razdoblju od 1958. do 1968. godine mjese nik NZL zadr~ao je svoj naziv, ali je imao tri podnaslova:1 Tabela 1. OdDoPodnaslovibrojagodinebrojagodine Glasilo zdravstvenih radnika kotara Rijeka 11958.521962. Mjese nik za zdravstveno prosvjeivanje naroda. Glasilo zdravstvenih radnika kotara Rijeka 531962.671964. Mjese nik za zdravstveno prosvjeivanje naroda. 681964.771966. Mjese nik za zdravstveno prosvjeivanje 781966.3381988. Mjese nik za unapreenje zdravstvene kulture 3391988. Podnaslovi NZL-a pokazuju da je list prvenstveno, u po etku svog izla~enja, bio namijenjen zdravstvenim radnicima ovog podru ja, a zatim se proairio na ostalo stanovniatvo, da bi od broja 78. u 1966. godini postao  Mjese nik za zdravstveno prosvjeivanje , a od broja 339. u 1988. godini  Mjese nik za unapreenje zdravstvene kulture .1 Danas je NZL dvomjese nik, tj. izlazi 6 puta godianje i namijenjen je opoj populaciji tj. medicinskim laicima. Svaki broj obrauje neku zdravstvenu temu od javnog interesa te treba biti edukativan i ne polemi an. Teme lista tijekom godina prilagoavale su se zdravstvenim potrebama stanovniatva. lanci se piau jednostavnim rje nikom i stilom bez stru nih izraza zbog svoje ciljane populacije i javnozdravstvenog sadr~aja. List nema recenzenata, autori odgovaraju za stru nost svojih lanaka, lanci moraju biti u skladu sa slu~benom medicinskom znanosti, a uredniatvo odobrava ili ne objavu svakog pojedinog lanka. Sadaanji format lista zadovoljava formu popularnog asopisa, ima 32 strane u boji + umetak na kvalitetnom papiru i bogato je ilustriran. List izlazi u nakladi od 5800 primjeraka. Financijski list podupiru Primorsko-goranska ~upanija i Grad Rijeka, a dio financija dolazi i od pretplata. Pretplata iznosi 36 kn godianje. Ima 2300 pretplatnika kojima se list aalje poatom na kunu adresu, a ostatak se dijeli besplatno u zdravstvene i socijalne ustanove u naaoj ~upaniji. List je i dobitnik brojnih nagrada za kvalitetu (Nagrada Grada Rijeke 1979. godine, Zlatna uljanica EMC festivala 1997. godine, Povelja Republike Hrvatske i Zlatni grb Grada Rijeke 2008. godine), a odobren je i kao pomono sredstvo u nastavi od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Od 2000. godine list je dostupan i u elektroni kom izdanju. U ovom istra~ivanju prikazat emo rezultate ankete koja se provela u 6. mjesecu 2016. godine meu pretplatnicima Narodnog zdravstvenog lista s ciljem ocjene kvalitete lista, zadovoljstva korisnika ponuenim sadr~ajem i unaprjeenja kvalitete. PROBLEM Promicanje zdravljapredstavlja pokret koji omoguuje ljudima aktivno sudjelovanje u unapreenju svog zdravlja. U literaturi se umjesto promicanja esto rabi pojampromocija zdravlja, koja je u~i pojam od promicanja. Naime, promocija zdravlja je proces vremenski kraeg trajanja od promicanja zdravlja, a provodi se zdravstvenim akcijama (kampanjama) koje utje u na airenje zdravstvenih poruka u zajednici i mobilizaciji ljudi na provoenju odreenih zdravstvenih zadataka. Cilj je promicanja zdravlja omoguiti pojedincima i zajednicama poveanu kontrolu nad imbenicima koji uvjetuju zdravlje (determinantama zdravlja). Ovaj koncept zdravlja isti e pozitivne potencijale i sposobnosti i pojedinca i zajednice. U promicanju zdravlja neophodno je aktivno sudjelovanje svih va~nih druatvenih sektora (unutar i izvan sustava zdravstva), kreatora zdravstvene politike (politi ari, HZZO) i samih graana, kojima je pravo na zdravlje zajam eno Ustavom kao osnovno ljudsko pravo. Promicanje zdravlja obuhvaa razli ite pristupe i metode kao ato su mjere zdravstvenog prosvjeivanja i odgoja, zakonodavne mjere, porezne i administrativne mjere, organizacijske mjere te aktivnosti lokalne zajednice (lai ke inicijative i inicijative skupina stru njaka). Na taj na in pokret promicanja zdravlja obuhvaa airoku intersektorsku suradnju. U promociji zdravlja najvei izazov predstavljaju metodologije pristupa  kako doi do ciljane populacije, kako plasirati poruku i u initi sadr~aj  prijem ivim . Suradnja s medijima i tiskane poruke dugoro nije su i razvojno odr~ive te imaju dugotrajniji u inak od predavanja, tribina i radionica. Kod predavanja sluaa  ne prenosi dalje svoje znanje, dok jedan primjerak lista ita viae ljudi. asopisi, broaure i leci moraju biti, ne samo tekstualno (sadr~ajno) ve i vizualno (grafi ko-dizajnerski) privla ni ciljanoj skupini. Iz tog razloga cilj nam je unaprijediti Narodni zdravstveni list i prilagoditi ga ~eljama itatelja i zdravstvenim potrebama stanovniatva. CILJANA SKUPINA Ciljana skupina Narodnog zdravstvenog lista je opa populacija, oba spola i sve dobne skupine medicinskih laika, prvenstveno u Primorsko-goranskoj ~upaniji ali i aire. CILJEVI Ciljevi Narodnog zdravstvenog lista su promocija zdravlja, zdravstvena edukacija i unaprjeenje zdravstvene kulture. Cilj istra~ivanja bio je ocjena zadovoljstva korisnika i unaprjeenje kvalitete lista. Podaci iz literature pokazuju nedovoljan broj evaluacijskih programa promocije zdravlja. Napredak u javnom zdravstvu i intervencije u zajednici bile su sprije ena zbog nedostatka sveobuhvatnog evaluacijskog okvira odgovarajuih za takve programe2. METODOLOGIJA Istra~ivanje se provelo putem ankete za pretplatnike Narodnog zdravstvenog lista. Anketu je sastavilo uredniatvo lista uz sugestiju stru njaka sa Filozofskog fakulteta u Rijeci. Anketni upitnik imao je 14 pitanja, 13 na zaokru~ivanje i jedno opisno pitanje (s mogunoau kvalitativne analize). Anketa je slana pretplatnicima, fizi kim osobama, poatom, u broju Narodnog zdravstvenog lista 676-677/2016, svibanj-lipanj 2016. uz anketu slana je i povratna, frankirana koverta kako pretplatnici ne bi imali troakova te kako bi poveali odaziv. Poslano je 1400 anketa. Obrada anketa napravljena je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije. REZULTATI Poslano je 1400 anketa, a vratilo se 217 ispunjenih anketa, ato daje odaziv od 15,5%. Odaziv nije velik, ali je u skladu podacima iz literature o odazivu ope populacije na ankete. 212 anketa dovoljan je uzorak za analizu. Prosjek godina ispitanika iznosi 58. 81% ispitanika bio je ~enskog, a 19% muakog spola. Po stupnju ak HT   L R t z & ( * , \ b ³औфuhuXuLhLuuhwlQCJOJQJaJhu`hu`CJH*OJQJaJhwlQCJH*OJQJaJh`=hCJOJQJaJhwlQhwlQCJH*OJQJaJhc"h*V5CJOJQJaJh`=hTpsCJOJQJaJh`=h}CJOJQJaJh`=h'CJOJQJaJh`=h*VCJOJQJaJh`=hdCJOJQJaJhc"hd5CJOJQJaJ  j  8   Pdflr$dh$Ifa$gd")*dh$Ifgd")* $dha$gd# 0 $dha$gdx/ $dha$gdwlQ     j z |   2 Ʒƨyj]P]DDDDhotCJOJQJaJhJY5CJOJQJaJhot5CJOJQJaJhothwlQCJOJQJaJ#jhfE0JCJOJQJUaJ hothot0JCJOJQJaJhfEjhfEUhothotCJOJQJaJhwlQhoCJOJQJaJhwlQhwlQCJOJQJaJhwlQCJOJQJaJhwlQhwlQCJH*OJQJaJh`=h*VCJOJQJaJ  l8TX  hv z#*19Djɼn^NnNnNnN^nNnNnNnh# 0CJOJQJaJmH sH h XCJOJQJaJmH sH $h# 0h# 0CJOJQJaJmH sH hJYhJY5CJOJQJaJhJYCJOJQJaJhJYhwlQ5CJOJQJaJhwlQhwlQCJOJQJaJhJY5CJOJQJaJhwlQ5CJOJQJaJh`=hx/CJOJQJaJhotCJOJQJaJhothotCJOJQJaJ  +.fLݺufufufWKuuhoCJOJQJaJh`=h>&JCJOJQJaJh`=hoCJOJQJaJhTCJOJQJaJh[CJOJQJaJhc"ho5CJOJQJaJhc"hJY5CJOJQJaJhwlQ5CJOJQJaJh# 0h# 0CJOJQJaJ'h# 0h# 05CJOJQJaJmH sH $h# 0h# 0CJOJQJaJmH sH h# 0CJOJQJaJmH sH LNPdfrt<> "$<>@X~paRh`=hz;CJOJQJaJh`=h>&JCJOJQJaJhPhz;CJOJQJaJhz;hz;CJH*OJQJaJhz;CJOJQJaJh49h49CJOJQJaJh")*hz;CJOJQJaJ h")*hfEh")*hPCJOJQJaJ h")*hPh49CJOJQJaJhTCJH*OJQJaJhThTCJH*OJQJaJ rt`OOOOO$dh$Ifa$gd")*kd$$IflFG " t06    44 lapyt")*0$dh$Ifa$gd")*kd$$IflrG "lmmm t0644 lap2yt")**0<$dh$Ifa$gd")*<>0$dh$Ifa$gd")*kd$$IflrG "lmmm t0644 lap2yt")* $dh$Ifa$gd")*0$dh$Ifa$gd")*kdZ$$IflrG "lmmm t0644 lap2yt")*$dh$Ifa$gd")*0$dh$Ifa$gd")*kd $$IflrG "lmmm t0644 lap2yt")*"$dh$Ifa$gd")*"$0$dh$Ifa$gd")*kd$$IflrG "lmmm t0644 lap2yt")*$dh$Ifa$gd")*0# $dha$gdwlQkd$$IflrG "lmmm t0644 lap2yt")*@#|$&~)d+f+v+*/358;;2;<<<~=@@8@$dh-DM a$gdI $dha$gdI $dha$gdwlQ $dha$gd["$.6 !!!!###%%%%%%&&)|)~)f+t+v+ֻ֬ǬǬ֬ǁqhc"hyx5CJOJQJaJhc"hJY5CJOJQJaJh`=h`CJOJQJaJh`=CJOJQJaJh`=h`4CJOJQJaJh#GYCJOJQJaJh`=hyxCJOJQJaJh`=h>&JCJOJQJaJh`=hz;CJOJQJaJhz;CJOJQJaJ"v+++,,,556J888J:L:;0;̵嵡vbbNb50hc"hJY5CJOJQJaJfHq 'h@CJOJQJaJfHq 'hpb-CJOJQJaJfHq 'h`=CJOJQJaJfHq -h`=h`=CJOJQJaJfHq 'hvcCJOJQJaJfHq -h`=hvcCJOJQJaJfHq 1h`=hvc0JCJOJQJaJfHq 4h`=hvc0J5CJOJQJaJfHq 0;2;<<<<~=(>>L?Z???@Ӻ{jYB.B.B&hICJOJPJQJ^JaJnHtH,hIhICJOJPJQJ^JaJnHtH hIhICJOJQJ^JaJ hIhpb-CJOJQJ^JaJhIhpb-CJOJQJaJ-hIhpb-CJOJQJaJfHq 0hIhpb-5CJOJQJaJfHq 0hIhJY5CJOJQJaJfHq 'hpb-CJOJQJaJfHq 0hc"hpb-5CJOJQJaJfHq @@@@6@8@AABBB@C^DD^E`EdEvExEEƶvvgSC4hhCJOJQJaJhc"h`=5CJOJQJaJ'hpb-CJOJQJaJfHq h`=hpb-CJOJQJaJhCJOJQJaJh_CJOJQJaJhx/CJOJQJaJhpb-CJOJQJaJhc"hpb-5CJOJQJaJhc"hJY5CJOJQJaJhwlQ5CJOJQJaJ,hIhICJOJPJQJ^JaJnHtH)hXs CJH*OJPJQJ^JaJnHtH8@`EdExE6GGG2{{|(}}0~~ʀ́XZlȈn8~ $dha$gd= $dha$gdf $dha$gdwlQEEFF&FjF4G6GGGHz$zDzzz{"{2{X{r{~{{{{~,~0~؀ TXZjlٵٳ٧٧٧٧٧ٛٛobh_5CJOJQJaJhc"hJY5CJOJQJaJhc"hwlQ5CJOJQJaJh [CJOJQJaJh*CJOJQJaJh@CJOJQJaJUhCJOJQJaJh_CJOJQJaJhCJOJQJaJhQCJOJQJaJhhCJOJQJaJh@CJOJQJaJ#olovanja, najviae ispitanika, 57%, ima zavraen fakultet i viae, 39% ima zavraenu srednju akolu, 3% zavraenu osnovnu akolu a 1% nezavraenu osnovnu akolu. Najviae ispitanika je zaposleno - 51%, 45% je umirovljenika, 3% nezaposlenih i 1% studenata/u enika. Prosjek godina koliko dugo ispitanici itaju Narodni zdravstveni list je 16,22 godine. Primjenljivost savjeta: 1: 0%, 2: 0%, 3: 10%, 4: 32%, 5: 58%. Razumljivost tekstova: 1: 0%, 2: 0%, 3: 3%, 4: 16%, 4: 81%. Da li primjenjuju savjete iz NZL-a: 95% primjenjuje, 5% ne primjenjuje. Zadovoljstvo grafi kim izgledom: 1: 1%, 2: 0%, 3: 7%, 4: 30%, 5: 62% Mogu li asopisi zdravstvene tematike utjecati na usvajanje zdravstvenih navika: 1: 0%, 2: 1%, 3: 11%, 4: 27%, 5:61%. Najboljim na inom zdravstvene edukacije i promocije zdravlja tiskane medije smatra 75% ispitanika, Internet 20% ispitanika, a druatvene mre~e 5%. Od rubrika, najveem broju ispitanika - 58% se svia O zdravlju ukratko, 19% ispitanika lanci u listu, 14% umetak i 9% uvodnik. Da li bi neato mijenjali u listu 43% ispitanika ne bi niata mijenjalo, 36% bi voljelo odgovore na pitanja itatelja, 15% bi uvelo novu rubriku, 3% bi mijenjalo grafi ko ureenja i 3% neato drugo. RASPRAVA Mnoga istra~ivanja dokazuju u inkovitost i isplativost promocije zdravlja i prevencije bolesti. Potrebno je unaprijediti promociju zdravlja, koja ima uporiate i u financijskoj isplativosti. Potrebno je razviti viae preventivnih programa i ulagati vea sredstva u prevenciju, ato zdravstvenom sustavu u kona nosti dovodi uatedu. Narodni zdravstveni list ima duga ku tradiciju, dobro je prihvaen od strane svojih korisnika i postao je svojevrsni  brand Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije. Osim u tiskanom obliku ita se u elektroni kom obliku i najposjeenija je stranica na web stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije. List prati zdravstvene potrebe stanovniatva, a teme kroz godine svojevrstan su prikaz interesa u zdravstvu. Tako mo~emo vidjeti da je fokus u prvim godinama izla~enja bio na prevenciji zaraznih bolesti, promociji osobne i druatvene higijene, promociji cijepljenja i sl., dok se s godinama fokus mijenjao prema prevenciji kroni nih nezaraznih bolesti, koje su postajale vodei javnozdravstveni prioritet. U posljednjem desetljeu, sukladno svjetskim i europskim trendovima u medicini fokus je na promociji zdravlja, pozitivnom zdravlju i poticanju preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje. Va~na odrednica NZL-a je provoenje zdravstvenog odgoja. To je bio smjer u kojem je NZL iaao mnogo prije nego se zdravstvenom odgoju po ela posveivati pa~nja javnosti. Za praksu zdravstvenog odgoja va~no je istaknuti da sadr~aj informacije mora biti konkretan te da, prema mogunostima sustavno djeluje u odreenoj socijalnoj sredini i da je upuen na pozitivno meuljudsko ponaaanje onih koji komuniciraju.4 Upute autorima lanaka u NZL-u u skladu su s navedenim citatom. Sadr~aji informacija su konkretni, edukativni i nepolemi ni, u skladu s slu~benom medicinskom doktrinom. Potrebno ga je unaprijediti i prilagoditi potrebama danaanjeg vremena, posebno u vizualno-grafi kom smislu. Potrebno je i unaprjeenje u promociji lista, poveanju njegove prepoznatljivosti i  brendiranju lista kao kvalitetne zdravstveno-edukativne literature na airem podru ju  Hrvatske i Europe. Jedan od pristupa ciljanoj populaciji, pogotovo mlaim generacijama, bio bi plasiranje lista putem druatvenih mre~a. Vrlo je va~na injenica da list nije profitabilan i da se njegova cijena ve dugi niz godina odr~ava na razini prihvatljivoj i financijski najugro~enijim slojevima druatva. Dostupnost Narodnog zdravstvenog lista njegova je va~na karakteristika i odra~ava njegov javnozdravstveni svjetonazor i cilj. To je u skladu s ciljevima postizanje globalnog cilja Odr~ivog razvoja Svjetske zdravstvene organizacije, usmjerenog ka smanjenju preuranjene smrtnosti od nezaraznih bolesti za 1/3 do 2030. godine3. Pri tome mnogi sektori druatva trebaju odigrati svoju ulogu, uklju ujui vlade dr~ava, poslodavce, nastavnike, proizvoa e, civilno druatvo, privatni sektor, medije i same pojedince. Prema tome, izdavanje i distribucija Narodnog zdravstvenog lista uklapa se u preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Prema rezultatima naae ankete list itaju osobe srednjih godina (prosjek godina 58) i visokog obrazovanja (57% ima zavraen fakultet i viae). Anketu je ispunilo 81% ~ena i 19% muakaraca, ali taj nam podatak ne govori o spolnoj distribuciji itatelja jer su ~ene sklonije ispunjavanju anketa, taka da ako u obitelji primaju NZL, vea je vjerojatnost da e ~ena ispuniti anketu iako list itaju i muakarci. Zadovoljstvo listom je veliko, i kvalitetom i prilagodbom ciljanoj populaciji. Da su lanci potpuno primjenjivi smatra 58% ispitanika te razumljivi ak 81%. Takoer, velik broj ispitanika (95%) primjenjuje savjete iz NZL-a ato govori u prilog isplativosti i odr~ivosti. Va~an podatak iz ankete je da velik broj ispitanika (75%) asopise i broaure (tiskane medije) smatra najboljim na inom zdravstvene edukacije i promocije zdravlja i daje im prednost pred internetskim portalima i druatvenim mre~ama. Uzrok toga mogue je neato starija dob ispitanika, jer je mlaa populacija sklonija elektroni kim medijima, ali ukazuje nam na potrebu tiskanja asopisa zdravstvene tematike u naaem druatvu. ZAKLJU AK Mo~emo zaklju iti da je uloga Narodnog zdravstvenog lista u zdravstvenom odgoju i promociji zdravlja u Primorsko-goranskoj ~upaniji zna ajna. Na list je pretplaeno 36 akola, 16 dje jih vrtia i 18 itaonica i knji~nica. Uredniatvo esto ima telefonske upite pretplatnika o pojedinim lancima  u kojem se broju nalazi pojedini lanak, mo~emo li dostaviti odreeni broj i sl. za potrebe izrade seminarskih radova, referata, diplomskih radova u enika i studenata. Stranice NZL-a najposjeenije su stranice na web adresi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske ~upanije, iz ega zaklju ujemo da ga ita puno vei broj ljudi nego ato imamo pretplatnika. Prostora za unaprjeenje ima, pogotovo u grafi kom ureenju i modernizaciji vizualnog identiteta lista, ali mo~emo zaklju iti da je zadovoljstvo korisnika vrlo visoko i da Narodni zdravstveni list ima vjernu, dugogodianju publiku, kao i da je vrlo koristan u promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju. Prosjek godina koliko ispitanici itaju NZL je preko 16 godina, ime zaklju ujemo da mu je visoka odr~ivost. U zaklju ku, citirat emo nekoliko poruka koje smo dobili u anketama, a ija e detaljnija analiza biti obavljena naknadno:  asopis koriste studenti sestrinskog studija. lanke u asopisu predmetiziramo i imamo bazu predmetnica tih zadnjih 10 godina. Ovakav vid sa~etih lanaka im poma~e u pisanju seminarskih radova, jer su podaci u knjigama esto (za njih) preopairni. Samo tako nastavite, ne posustajte i airite se na druge ~upanije. Malo se viae promovirajte da i drugi uju za vas! .  Sve je obuhvaeno. Sve pohvale listu! .  Teme su raznovrsne, uvijek naete temu koja nije bila, a ponekad treba i ponavljati, jer se zaboravi na neku problematiku, a i preporuke se s vremenom promijene. Primjedba je da je pretplata jako jeftina, mo~da bi je iz edukativnih razloga trebalo povisiti da ljudi viae cijene savjete koje dajete.  Sve ste obuhvatili. Super! Bravo!  Hvala ato postojite. Reference: 1. dr. Marija Varoa i  Izvori znanja u stjecanju zdravstvene kulture , Tiskara Rijeka, Rijeka 1992., str. 69 2. R E Glasgow,T M Vogt, andS M Boles. Evaluating the public health impact of health promotion interventions: the RE-AIM framework. American Journal of Public Health September 1999: Vol. 89, No. 9, pp. 1322-1327. doi: 10.2105/AJPH.89.9.1322 3. World Health Organisation, Global Action Plan for the Prevention and Control of NCDs 2013-2020 4. Marija Varoa i  Zdravlje ini ~ivot ljepaim , Tiskara Rijeka, Rijeka, 1992. l^Jzn̒68ė}nbS<-h")*h!B*CJKHOJPJQJaJphh=h!CJOJQJaJhx/CJOJQJaJh!h!CJOJQJaJ,h")*hfB*CJH*KHOJQJaJph)h")*hfB*CJKHOJQJaJphhfCJOJQJaJh@CJOJQJaJh!CJOJQJaJh& CJOJQJaJhFECJOJQJaJhN?CJOJQJaJhN?hN?CJOJQJaJ^ |~ 行wwbM8M)h")*h^B*CJKHOJQJaJph)h")*hB*CJKHOJQJaJph)h")*hl'B*CJKHOJQJaJph)h")*h=B*CJKHOJQJaJph)h")*h$[B*CJKHOJQJaJph-h")*h=B*CJKHOJPJQJaJph0h")*hXs B*CJH*KHOJPJQJaJph-h")*h!B*CJKHOJPJQJaJph-h")*hwlQB*CJKHOJPJQJaJph~$Xv&^"·ķƷȷ $dha$gdIdh-DM gdI $dha$gdwlQ $dha$gd="$R,:<ntڥ*Dlpr§r¨ĨDVXXǻǯǣǣǗǻǻǣvav)h")*h@B*CJKHOJQJaJph)h")*h&?B*CJKHOJQJaJphhICJOJQJaJhfCJOJQJaJhb=VCJOJQJaJh&?CJOJQJaJhz=CJOJQJaJhf.CJOJQJaJhf.hf.CJOJQJaJh_5CJOJQJaJhc"hJY5CJOJQJaJ&\6tvxz|\^` "özhVhAh(hIhICJOJPJQJaJnHtH"hTCJOJPJQJaJnHtH"hICJOJPJQJaJnHtH(hvchICJOJPJQJaJnHtHhICJOJQJaJhTCJOJQJaJhThTCJOJQJaJhI5CJOJQJaJh# 05CJOJQJaJhqCJOJQJaJhACJOJQJaJhfCJOJQJaJh&?CJOJQJaJ"·ķƷȷ̼h`=hyxCJOJQJaJhc"h{x5CJOJQJaJhI5CJOJQJaJ(hvch CJOJPJQJaJnHtH"h CJOJPJQJaJnHtH,1h. A!"#$% $$If!vh#v#v#v:V l t06555/ pyt")*$$If!vh#v#vl#vm:V l t0655l5m/ p2yt")*$$If!vh#v#vl#vm:V l t0655l5mp2yt")*$$If!vh#v#vl#vm:V l t0655l5mp2yt")*$$If!vh#v#vl#vm:V l t0655l5mp2yt")*$$If!vh#v#vl#vm:V l t0655l5mp2yt")*$$If!vh#v#vl#vm:V l t0655l5mp2yt")*j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH66666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666p62 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List BOB yxapple-converted-space6U`6 yx0 Hyperlink >*B*ph*W`* vc`Strong5\f@"f ! List Paragraphd^m$CJOJPJQJ^JaJtH\e@2\ I0HTML Preformatted dCJOJQJ^JaJXoAX I0HTML Preformatted CharCJOJQJ^JaJt St 49p Table Grid7:V0 dPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V|ԑan/~^=ʎ:>/@X:/~dz'/YtD;WsE09%og1 -Y,{"4W" J@blK;A,xF1a5 \Zxf /KAȷ[NQ۪D]S#Br" `u\ S&s͵֫%2ȋ=tDC+1eA ; qc?Pȹ΄ ~;D^CP3ݷ6f5 ʪSZeXry 3~K:EXI (BǖUUAo'zGo.ܦx,]c]{~/^w^ -V]mܣ)t _jΡ3M0(3+Ο!|w2L`f R6N'Da_v\ϸ3gj[":`q\xp$%?G k#X^Gi6$LU jPI=C,$ EC_jP˳['6\- Qj~ j_F:n-wo4]Hv5jFVW+u4Wz Ց,(gE?PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] ? Lv+0;@El"ȷ$&'()789:<\]_`ar<"8@~ȷ%*+,-./0123456;^?XL# @0(  B S  ?.3Bfg' ; l ,,,-:X:[:X;=X=n=>>D>Z>^>y>>>> ??fp; l ????F#2SH$sqib|vF & ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" ^`o(-^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" F#sqi|v &zd > 6ՂYb6J. `6:F;b,?jv80u& JNf} =&+ d\Di=#}(q@+} 7 ,+`#,_=XtB&+ QGd\} +`o#`%#z#Li%#zac|} DFEJY& Xs Iaotfc"l'")*pb-# 0`4z=N?>&JQ5QwlQT*Vb=V#GY [^_u`jfTpsyxga49[f.=o@q} IA' Xdx/P:T*`z;C`=@!Cvc9&?fE{x$[??@????p,,, ,,,, ?$@$@FzUnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x Arial7..{$ Calibri9=  ConsolasA$BCambria Math"q4wG5wGi 5 ri 5 r1r0>>OHP  $P2!xx Svjetlana GasparovicNIKOLAUS   Oh+'00 px   (Svjetlana Gasparovic Normal.dotm NIKOLAUS3Microsoft Office Word@F#@Գ0@0i 5՜.+,D՜.+,, hp|  r >  Title 8@ _PID_HLINKSApR}mailto:svjetlana@zzjzpgz.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abdefghijlmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F b0Data c1Tablek(WordDocument .SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore b0 b0IJEYQONVDX==2 b0 b0Item  PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q