Naslov
Medicinska etika i priziv savjesti u ginekološkoj praksi
(Medical ethics and appeal to conscience in gynecological practice)

Autori
Gabud, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Fakultet zdravstvenih studija

Mjesto
Rijeka

Datum
26.09

Godina
2016

Stranica
62

Mentor
Sorta-Bilajac Turina, Iva

Ključne riječi
medicinska etika, pobačaj, priziv savjesti, stavovi zdravstvenih djelatnika, zakonska regulativa
(medical ethics, abortion, conscientious objection, attitudes of healthcare workers, regulations)

Sažetak
Ciljevi istraživanja: Prikazati stavove o prizivu savjesti liječnika, medicinskih sestara i tehničara u ginekologiji, te primalja Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Opće bolnice Varaždin i Županijske bolnice Čakovec. Ispitanici i metode: Anonimnim upitnikom ispitano je znanje iz područja etike, iskustva iz prakse u razjašnjavanju bioetičkih dilema vezanih uz posao, edukacija, stav i sigurnost u znanje iz područja etike, stavovi o reproduktivnom zdravlju i prizivu savjesti među 97 ispitanika. Dominira ženska populacija: ukupno 86 (88.7%) ispitanika, raspon dobi ispitanika: 23-59 godina, raspon godina rada u struci: 3-41 godina. Rezultati: Nastavu iz etike nije slušalo 49 ispitanika (50.5% ) u srednjoj školi, 24 (33.3%) tijekom studija. 77 (79.4%) ispitanika nije odgovorilo na pitanje kojim je zakonom regulirano pravo na priziv savjesti. 62 (69.7%) ispitanika nije bilo u prilici dobiti pomoć u razrješavanju etičkih problema vezanih uz posao koji obavljaju.. 90 (93.7%) ispitanika nije koristilo pravo na priziv savjesti tijekom svog rada. Ispitanici se u prosjeku ne slažu da je ženino pravo na autonomiju jače od prava zdravstvenih djelatnika na priziv savjesti (M=3.11). Ispitanici smatraju da je priziv savjesti najčešći zbog vjerskih načela, to misli njih 45 (50.6%). Zaključci: Ovim istraživanjem potvrđuje se potreba bolje zakonske regulative priziva savjesti u Republici Hrvatskoj kako bi se zaštitilo pravo zdravstvenih djelatnika na odbijanje vršenja medicinskih postupaka temeljem priziva savjesti. S druge strane treba uvažiti i prava pacijenata na postupke iz područja zdravstvene zaštite. Sve ovo potrebno je urediti zbog bolje učinkovitosti, djelotvornosti, standardizirane kvalitete, sigurnosti i dostupnosti zdravstvene zaštite.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA