Naslov
Stavovi i upućenost studenata preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Rijeci o transgenetici
(Attitudes and Knowledge of Undergraduate and Graduate Students at the University of Rijeka on Transgenetics)

Autori
Slivšek, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet Rijeka

Mjesto
Rijeka

Datum
28.10

Godina
2015

Stranica
84

Mentor
Sorta-Bilajac Turina, Iva

Ključne riječi
biotehnologija ; genetski modificirani organizmi ; prehrana, bioetika, stav
(biotechnology, GMO organisms, nutrition, bioethics, attitudes)

Sažetak
Cilj: Ispitivanje stavova i upućenost studenata I. i II. razine studija Sveučilišta u Rijeci o primjeni transgenetike. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na neprobabilističkom prigodnom uzorku na području Rijeke i Opatije u razdoblju od 21.05. do 22.06. 2015. godine. Ispitano je 1522 studenta (704 žena, 818 muškaraca) I. i II. razine studija, što je 13, 32 % od ukupnog broja studenata preddiplomskih i diplomskih studija svih sastavnica Sveučilišta u Rijeci. Prosječna dob ispitanika iznosila je 21, 57 godina, a raspon dobi bio je od 18 do 27 godina. Rezultati: Ispitanici u dodatnom obrazovanju pohađaju stručne/znanstvene skupove, tečajeve i slično najčešće jednom godišnje - 744 ispitanika (48, 9 %), a skloniji su usavršavanju čitanjem stručne literature na mjesečnoj osnovi - 494 ispitanika (32, 5 %). Tijekom školovanja ispitanici su se češće susreli s pojmom GMO u srednjoj školi - 989 ispitanika (65 %). U svakodnevnom životu ispitanici se najčešće susreću sa sadržajima vezanim za GMO na tjednoj razini (677 ispitanika ili 44, 5 %). Većina ispitanika nije baš sigurna 780 (51, 2 %) ili je umjereno sigurna 475 ispitanika (31, 2 %) u svoje znanje o GM hrani. Najsigurniji u svoje znanje o GM hrani su studenti Odjela za biotehnologiju (84, 5 %) (χ2=118, 068 ; P<0, 01). Većina ispitanika - 1201 (78, 9 %) želi se educirati o GM hrani i srodnim temama. 744 (48, 9 %) ispitanika kao tri najčešća razloga za edukacijom o GM hrani navode: utjecaj na okoliš, očuvanje zdravlja te zbog opće kulture. Čak 1507 ispitanika (99 %) zna za pojam GMO. Za pojam GM hrana čulo je 1377 (90, 5 %) ispitanika. Najviše ispitanika - 1126 (74 %) odgovorilo je netočno o „zlatnoj riži”. 1168 ispitanika (76, 7 %) netočno je odgovorilo o MON 810. O potencijalnoj štetnosti GM hrane netočno je odgovorilo 1097 (72 %) ispitanika. Polovina ispitanika - 783 (51, 4 %) točno je odgovorila o počecima GM hrane, a 1138 ispitanika (74, 8 %) znalo je prepoznati prednosti te hrane. Ispitanici koji pohađaju barem jednom mjesečno stručne/znanstvene skupove, tečajeve i slično češće konzumiraju GM hranu (66, 8%) (χ2=30, 066 ; P<0, 01) ; kao i oni koji se dnevno susreću sa sadržajima vezanim uz GMO (87, 6%) (χ2=126, 319 ; P<0, 01), te ispitanici koji se osjećaju vrlo sigurnima u svoje znanje o GM hrani (73, 6%) (χ2=23, 101 ; P<0, 01). Eko hranu kupuju najviše studenti umjetničkih (71, 7 %), a najmanje biotehničkih znanosti (33, 3 %) (χ2=25, 440 ; P<0, 05), oni koji se susreću sa sadržajima vezanim za GMO na dnevnoj razini (59, 7 %) (χ2=30, 441 ; P<0, 01), te oni koji smatraju edukaciju o GM hrani i srodnim temama potrebnom (54, 1 %) (χ2=39, 686 ; P<0, 01). Žene su neodlučnije u tome bi li djeci dale GM hranu (37, 2 %) (χ2=14, 248 ; P<0, 01), dok bi 46, 70 % studenata Biotehnologije bilo spremno dati svojoj djeci GM hranu (χ2=84, 668 ; P<0, 01). Najviše ispitanika bi se odlučilo na kupnju GMO proizvoda zbog nemogućnosti izbora - 698 ispitanika (45, 9 %, ), cijene - 395 ispitanika (26 %) i kvalitete - 181 ispitanik (11, 9 %). Kada bi morali konzumirati GM hranu, 622 ispitanika (40, 9%) bi najradije izabralo žitarice, 363 ispitanika (23, 9%) povrće, 239 ispitanika (15, 7%) voće. Ispitanici su se najčešće susreli s rajčicom (60, 6 %), zatim jagodama (42, 5 %), te kukuruzom (33, 8 %). Unutar pojedinih pitanja iz Likertove skale, Wilcoxov test sume rangova pokazao je značajne razlike (P<0, 05 i P<0, 01) s obzirom na spol i razinu studija. Žene smatraju da se hrana iz GM usjeva razlikuje od hrane biljaka koje su razvijene starim tehnikama selekcije i križanja, te da velike korporacije trebaju upravljati GM hranom. Muškarci misle da su po zdravlje opasniji pesticidi i aditivi, ne podržavaju GM usjeve ni u Hrvatskoj niti u Europskoj uniji, misle da će GM hrana biti u budućnosti zastupljenija u odnosu na konvencionalnu ili organsku hranu, ali podržavaju proizvodnju lijekova genetičkim inženjerstvom. S godinama studija se povećava broj studenata koji misle da je GMO prijetnja za okoliš i koji ne podržavaju GM usjeve u Hrvatskoj i Europskoj uniji, te smatraju da će GM hrana u budućnosti postati zastupljenija u odnosu na konvencionalnu ili organsku hranu. Oni koji se osjećaju sigurnije u svoje znanje o GMO-u u većoj mjeri misle da su po zdravlje opasniji aditivi i pesticidi od GMO-a, da imaju više dostupnih informacija o GM hrani, te misle da u Hrvatskoj ima GM hrane. Nakon provedene ankete 1003 ispitanika (65, 9%) odlučilo je potražiti dodatne informacije o GM hrani. Zaključci: Ustvrdio se utjecaj sociodemografskih osobina ispitanika na stavove i upućenost o transgenetici pa tako muški spol, stariji i educiraniji studenti imaju više znanja i upoznatiji su s temom trangenetike, nasuprot ženskog spola i mlađih studenata. Stariji studenti su više skloniji nepodržavanju GMO-a za razliku od mlađih studenata, koji kao i muški spol više podržava GMO. Većina ispitanika osjeća se nesigurnima u svoje znanje o GM hrani, a kao tri najčešća razloga za edukacijom o GMO-u najčešće navode utjecaj na okoliš, očuvanje zdravlja te opću kulturu. Ustvrđeno je nepoznavanje i neupućenost ispitanika u konzumaciju GM hrane. Ustvrđen je utjecaj medija na (ne)prepoznavanje namirnica. Ustvrđen je utjecaj mitova na stavove ispitanika o štetnosti hrane. Ustvrđeni su stavovi o GMO-u kao ekološkoj prijetnji. Većina ispitanika potražit će dodatne informacije o GMO-u. Znanje, osviještenost i edukacija o GMO- u nužni su za opće znanje o prehrani te su dio opće kulture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Biotehnologija, Prehrambena tehnologija, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA