Naslov
Sestrinstvo i etika – potreba za kontinuiranom edukacijom
(Nursing and ethics - the need for continuous education)

Autori
Uzelac, Nikolina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
30.09

Godina
2013

Stranica
48

Mentor
Sorta-Bilajac Turina, Iva

Ključne riječi
edukacija, etička dilema, etika, sestrinstvo, vojni model
(education, ethical dillema, ethics, nursing practice , military model of nursing)

Sažetak
Uvod: Edukacija iz medicinske/sestrinske etike utječe na sposobnost prepoznavanja, analiziranja i procjenjivanja, te rješavanja etičkih dilema (problema) u svakodnevnom radu. Ciljevi istraživanja: analizirati dosadašnju edukaciju iz medicinske/sestrinske etike ; procijeniti sigurnost u vlastito znanje iz medicinske/sestrinske etike ; ustvrditi potrebu za edukacijom iz medicinske/sestrinske etike ; ustvrditi s kojim su se etičkim dilemama ispitanici u posljednje dvije godine susretali u svom radu ; prepoznati ( artikulirati) glavni problem u vlastitom primjeru ; procijeniti razinu zadovoljstva (u etičkom smislu) s donesenim odlukama ; ustvrditi mehanizme rješavanja problema. Ispitanici i metode: U istraživanju provedenom putem anonimne ankete sudjelovalo je 65 zdravstvenih djelatnika, od toga 41 (63%) medicinska sestra/tehničar. Od ukupnog broja, anketu su ispunile 53 žene (81%). Ispitanici su prosječne dobi 41, 2±10, 6 godina. Bave se sestrinstvom 19, 3±10, 2 godina. Anketiranje je provedeno tijekom ak. god. 2012./2013. Upitnik sadrži izjavu o poštivanju temelnjih etičkih standarda istraživanja, set pitanja o socio- demografskim osobinama, te set pitanja o recentnoj etičkoj dilemi, između ostalog ljestvicu zadovoljstva donesenim odlukama, te ljestvicu percepcije dobivene pomoći. Rezultati: 25 (38%) ispitanika je tijekom srednješkolskog školovanja pohađao nastavu iz etike ; ispitanici se stručno usavršavaju najčešće čitanjem literature ili pohađanjem skupova ; dok se iz medicinske/sestrinske etike godišnje usavršavaju čitanjem literature, a nikad nisu pohađali skupove ; većina ispitanika osjeća se ne baš sigurnom u vlastito znanje iz etike ; većina smatra da je edukacija iz medicinske/sestrinske etike potrebna. 54 (84%) ispitanika nisu u posljednje dvije godine sudjelovala na prezentaciji medicinsko-etičkog slučaja ; 26 (40%) ispitanika susrela se s problemom etičke naravi ; 43 (66%) ispitanika nije moralo donijeti etički opterećenu odluku ; najčešće su problemi u primjeru etičke dileme bili etičke, zatim i komunikacijske naravi ; ispitanici su prosječno zadovoljni odlukama donesenim u vlastitom primjeru (medijan=5 (5-ti percentil 0. 95-ti percentil 10)). Većina ispitanika nije dobila pomoć u izučavanju suvremenih etičkih standarda ; nije kontaktirala etičko povjerenstvo ustanove ; nije kontaktirala osobu s posebnim znanjima, vještinama i iskustvom u etici ; nije dobila profesionalnu potporu u svezi (etičke) ispravnosti svoje odluke ; nije kontaktirala osobu koja poznaje zakone, protokole ustanove i/ili nacionalne standarde ; većina ispitanika jest dobila pomoć u pribavljanju potpunijih informacija pacijentovom stanju i cjelokupnoj situaciji od onih koje su im bile dostupne. Rasprava i zaključci: Etičke dileme prisutne su u svakodnevnoj praksi zdravstvenih djelatika. Postoji potreba za kontinuiranom edukacijom iz medicinske/sestrinske etike. Postoji potreba za cjelovitim sustavom bioetičkih konzultacija. Postoji potreba za profesionalizacijom sestrinstva i prelaskom iz vojnog modela sestrinstva u odvjetnički model.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA