ࡱ> 9 bjbj.Kl|8|~ |eb"|`~`~`~`~`~`~`$c ;e`}`_b___V|`_|`_b_@`@` ؂-|Nn[`@`@`<5b0eb@`e_e@`_^Hodo aaa kroz Bugarsku i Hrvatsku u srednjem vijeku. Nekoliko primjera Fenomen hodo aaenja ili pokloni estva u kraanstvu ima dugu tradiciju iji se obrisi pojavljuju ve u kasnoanti kom odnosno ranokraanskom razdoblju. Tako je pojam hodo aae (lat. peregrinatio) detaljno razmatran u djelima pojedinih ranokraanskih teologa u 4. i 5. stoljeu kao npr. sv. Aurelija Augustina (De civitate Dei) koji je smatrao da je smisao kraanskog ~ivljenja peregrinari ad Dominum. Augustinovo je razmialjanje bilo prihvaeno od brojnih kasnijih kraanskih teologa, a odreeni odjek imalo je i na stav crkvenog reda benediktinaca prema zna enju pojma peregrinatio iji je ideal bio peregrinatio in stabilitate. S jedne strane, hodo aae podrazumijeva ~ivot u skladu sa kraanskim moralom ponajbolje protuma enim u hagiografskim djelima kroz motive imitatio Christi, vita evangelica et apostolica, vita perfecta. Ovi pojmovi ozna uju te~nju vjernika da se u svom svakodnevnom ~ivotu ato viae pribli~e uzornim ~ivotima koje su vodili kraanski sveci pri emu je izvorni i temeljni uzor Isus Krist. Budui da se radi o duhovnom hodo aau, a izra~eno je kroz asketizam, redovite ispovijedi i sakramente, te u izra~avanju milosra i solidarnosti prema pojedincima ili skupinama na rubovima druatva ono se mo~e nazvati i  unutarnjim hodo aaem koje su osobito podr~avali benediktinski i cistercitski redovnici skloni introspektivnom kraanstvu. No, upravo su ovi redovi znatno doprinijeli porastu drugog vida hodo aaa, odnosno  vanjskog hodo aaa, putovanja kroz stvaran prostor i vrijeme u odreena hodo asni ka srediata s ciljem dolaska ad sanctos, dakle do grobova ili relikvija svetaca, a koje srednjovjekovni teolozi nazivaju I stabilitas in peregrinatione. Od srednjeg vijeka, preko renesanse do danas ovi su redovi u svojim samostanima uvijek primali na kona iate i noenje hodo asnike na proputovanjima do svetih mjesta. Hodo aaenja u mjesta diljem Europe, Svete Zemlje i sjeverne Afrike, gdje su uvane moi pojedinih svetaca, bila su ponukana u prvom redu osobnom pobo~noau hodo asnika. O religioznim razlozima kao klju nim prilikom donoaenja odluke o odlasku u hodo aae u sveta mjesta kao npr. Jeruzalem, Rim, Sveti Jakov u Composteli, Assisi, Recanati, Aachen ili u isto nom kraanstvu u sv. goru Atos, Konstantinopol i Jeruzalem, svjedo e razne vrste vrela kao npr. ho~denija, ~itija, putopisi, dnevnici, knjige oprosta (Libri indulgentiarum), vodi i za hodo asnike, zemljovidi, planovi, ilustracije, oporuke te crkveni zakoni vezani uz hodo asnike. Osnovnu motivaciju hodo asni ke pobo~nosti i odlaska u sveta mjesta treba tra~iti u vjerovanju hodo asnika u nadnaravne moi sveta kih relikvija pa je stoga fenomen kraanskog hodo aaenja uvijek bio vrsto vezan uz kultove svetaca. Osnovni poticaj prakticiranju hodo aaa bio je u vjerovanju da e vjernik u blizini sveta kih relikvija do~ivjeti bilo vlastito bilo tjelesno ili duaevno ozdravljenje svojih roditelja, djece ili prijatelja. Ovom je vjerovanju i nadi u srednjem vijeku i renesansi pogodovala injenica da gotovo niti jedna bolest, a osobito one te~e kao lepra ili kuga koje su povremeno decimirale europsko stanovniatvo, nije bila medicinski izlje iva. Budui da se u hodo asni kim srediatima, osobito onim internacionalnima u koja su se povremeno slijevale rijeke hodo asnika iz raznih europskih zemalja, okupio i sloj ljudi koji je ovdje boravio iz odreenog osobnog interesa (npr. trgovci svih vrsta pa i oni la~nim relikvijama, prostituke, razbojnici ili lopovi) prakticiranje hodo aaa povremeno je negativno kritizirano od strane teoloakih autoriteta kao npr. sv. Jeronima kao ponosa dalmatinskih humanista, sv. Augustina, Honorija od Autuna, Stjepana Burbonski. Iz hrvatskih krajeva po kritici hodo aaa bio je poznat u eni zagreba ki biskup bl. Augustin Ka~oti (o.1260.(1265.(1323.) koji je upozoravao na razne opa ine koje su inili hodo asnici na proatenjima gdje su se pojedinci opijali i tukli. Na sli ne kritike hodo aaa u Svetu Zemlju nailazimo I u pravoslavnom svijetu, primjerice u ispravama 12-stoljetnog novgorodskog biskupa Nifonta koji je hodo aae u Svetu Zemlju nazvao  kletvom koja uniatava zemlju . On je kritizirao hodo asnike zbog njihovih beskorisnih puteaestvija u Jeruzalem I druga mjesta pri emu su zaboravljali na svoje obitelji. Protivio se njihovom na inu ~ivota jer su esto koristili pri e o stranim zemljama kako bi iskoristili ne ije gostoprimstvo I financije. Povijesna vrela sa podru ja danaanje Hrvatske svjedo e o prakticiranju hodo aaenja hrvatskih vjernika iz elitnih stale~a ve od ranog srednjeg vijeka. No, u razdoblju kasnog srednjeg vijeka i renesanse dolazi do procesa demokratizacije u svim vidovima svakodnevnog ~ivota pa tako i u prakticiranju hodo aaa ato je bila posljedica poviaenja materijalne razine ~ivota i porasta ~ivotnog standarda pripadnika svih druatvenih slojeva. Time se po prvi puta otvaraju vrata pripadnicima iz ni~ih slojeva da se zapute u hodo aaa. Tako je od sredine 13. stoljea broj hodo asnika iz dalmatinskih komuna, kao na primjer Senja, Raba, Zadra, `ibenika, Dubrovnika i Kotora, ali i iz kontinentalne Hrvatske znatno porastao. O va~nosti srednjovjekovne Bugarske u hodo aaima viae saznajemo iz putopisa I dnevnika ruskih I ukrajinskih sveenika koji su nerijetko koristili pomorske ili kopnene putove na hodo aau prema Konstantinopolu (gdje je uvan velik broj relikvija atovanih meu isto nim kraanima), Svetoj gori Atos I kona no Svetoj Zemlji. Zanimljivo je spomenuti da su isto ni kraani, za razliku od zapadnih, naj eae opisivali crkve, kapele, ikone I razne relikvije u mjestima koja su posjeivali, ali su manje pa~nje posveivali opisu hodo asni kih postaja na putu prema cilju njihova hodo aaa. Iako, nije uvijek bilo tako pa su u nekim dnevnicima zapisani dogaaji kao bitke, kuge, potresi I druge katastrofe koje su na njih ostavile dubok dojam. Ope poveanje sigurnosti putovanja zbog organiziranja mre~e kopnenih i pomorskih putova i cesta, organiziranja mre~e gostinjaca i samostana u kojima su hodo asnici mogli pronai kona iate, hranu i pie omoguili su da se ~ene, vjerojatno po prvi puta u europskoj povijesti, uklju e u opu druatvenu pokretljivost koja je do tada bila isklju ivo u domeni muakaraca. Naime, do tada su mobilni dio druatva inili isklju ivo muakarci i to ukoliko su se profesionalno bavili trgovinom, vojniatvom, diplomacijom ili su bili studenti, intelektualaca ili umjetnici. Od 13. stoljea, pozivajui se na hodo aae kao opeprihvaeni in pobo~nosti, i ~ene su se znatnije uklju ile u tijekove europske pokretljivosti. `to se ti e hodo asni kih putova treba istaknuti da su se oni oslanjali na mre~u starih rimskih putova. Najstarije poznato zapisano kraansko hodo aae (tzv. itinerarium Burgudalense) napisao je nepoznati palmier koji se iz Bordeauxa zaputio u Svetu Zemlju 333 godine, ana temelju podataka zabilje~enih u ovom putopisu jasno razaznajemo osnovne dionice putova kojima su kasnoanti ki I ranosrednjovjekovni hodo asnici putovali u Svetu Zemlju (Karta 2 I 3). Osobito je va~no njegovo svjedo anstvo o izgradnji prve bizantske carske bazilike u Palestini (pored Svetog Groba). On je u putopisu napisanom 334-335 nakon povratka u rodni grad, detaljno naveo sve stanice na svom putu u Svetu Zemlju kao I udaljenost izmeu pojedinih postaja, a koje su trebale poslu~iti ostalim hodo asnicima koji se kopnenim putem odlu e za peregrinatio in Terram Sanctam. Itinerar sadr~i vrlo zanimljive podatke vezane uz trajanje putovanja, toponimiju, prenoiata i gostinjce (koje anonimus naziva mansio), a kojima se nepoznati hodo asnik velikim dijelom koristio tijekom putovanja kopnenim cestama zapadne i srednje Europe i Balkana. ..On je zapo eo hodo aae krenuvai tzv. viam Domitiam koja je vodila dugim putem od Toulousea do Arlesa (372 galske milje ili 2375m, arimska milja imala je 1450m, 11 postaja), zatim od Arlesa do Milana ((475 milja, 22 postaje) preaao je Alpe kod prijelaza Moncenisio, putovao je od Milana do Akvileje (251 galsku milju I preno io u 9 preno iata). Zatim je izabrao put uz Dunav te nastavio tzv. viam Diagonalis (ili via Militaris iji se po etak ra una od Singidunuma Beograda grada Gratiana (Dobra) grada Viminacium (kostolac) Naissus (Ni) Remesiana (Bela Palanka) u Srbiji I zatim u Bugarskoj (Serdica (Sofia) Filipopolj (Plovdiv) te u dananjoj Turskoj Adrijanopol (Edirne) Arcadipol (Lueleburgaz)  Konstantinopol. koja je vodila kroz danaanje dr~ave Sloveniju, Ugarsku, Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku i Tursku. Njegovi zapisi o udaljenosti pojedinih gradova i mjesta i o njihovom smjeataju od velike su va~nosti za rekonstrukciju cestovnih mre~a u tadaanjoj Hrvatskoj I Bugarskoj. Za hrvatske I bugarske itatelje i istra~iva e putopis postaje osobito zanimljiv hodo asnikovim dolaskom u Donju Panoniju, gdje najprije spominje ciuitas Iovia, odnosno grad Bihar u Ugarskoj, a stigavai u Gornju Panoniju (Pannonia superior), prvi grad koji spominje je ciuitas Mursa (Osijek). Za ciuitas Cibalis (Vinkovce) ka~e da je 24 milje udaljen od Osijeka. Na putu izmeu ta dva grada hodo asnik je prenoio samo jednom, a zatim se zaputio prema ciuitas Sirmium (Srijemska Mitrovica), za koju ka~e da je od Vinkovaca udaljena 48 milja (udaljenost od Akviljeje do Sirmiuma je 412 galskih milj, a noio je u 39 postaja). Nakon 27 milja i jednoga noenja stigao je u ciuitas Bassianis (Donji Petrovci). Na kraju toga dijela puta, nakon 31 prijeene milje stigao je u ciuitas Singidunum (Beograd), a zatim je slijedio put prema jugu pa spominje jedan grad na Moravi (ciuitas Margo) i Kostolac (ciuitas Viminacium), potom je stigao do grada Viminaciuma na Moravi na kojem se 285. odigrala odlu ujua bitka izmeu buduega cara Dioklecijana i zapadnorimskoga cara Karina. Zatim je proaao joa nekoliko postaja izmeu ostaloga I Nia te stigao do grada Turres (Pirot) na Srpsko  Bugarskoj granici. Zatim je proaao kroz mjesto Translites i Ballanstra u Daciji, noio u gradu Meldia, proaao kroz mjesto Scretesca I prenoio u civitas Serdica (Sofija) (od Sirmiuma do Sofije proaao je 314 galskih milja, a prenoio u 13 mjesta). Krenuo prema granici Dacije I Trakije. Prvo mjesto u Trakiji bilo je Bona Mansio, a zatim je prenoio i u Filipolju (Plovdiv) i nekoliko drugih mjesta ju~nije, (Buyuk Derbent te luka Heraklea ili Eregli u danaanjoj Turskoj) te stigao do Konstantinopola. Od Sofije do Konstantionopola je proaao 413 galskih milja, te prenoio u 20 kona iata. Od Bordeauxa do Konstantinopola ovim putem je proaao ukupno 2221 rimskih milja (prema njegovim izra unima =3220,5 km; stvarna udaljenost 2430.674 km), te prenoio u 112 prenoiata. Na povratku u Bordeaux, anonimni hodo asnik je putovao do Konstantinopola, ali je tada iaao koristei via Egnatia (kroz Trakiju, Makednoniju i Epir) do luke Valone (Vlora) u Albanijii morskim putem do Otranta na apeninskom djelu Jadranu. Putem kojim je iaao francuski hodoa nsik iali su u vrijeme kri~arskih ratova i Godfi od bujona, a zatim (1147) car Konrad III i francuski kralj Luis VII (karta 2, 3, 12). Bugarski i openito pravoslavni hodo asnici koristili su i dio vie Diagonalis ili vie Militaris put (Karta 3, 12) koji je vodio od Sofije preko Plovdiva u BUgarskoj te uz rijeku Maricu do turske Edirne (Adrianopolja) i do Konstantinopola i dalje pomorskim putem preko Rodosa i Cipra do Acre ili Jaffe (karta 4). Naravno, za pravoslavne, ali i katoli ke hodo asnike, put je mogao ii i kopnenim putom od Konstantinopola kako bi se posjetilo osobito va~na hodo asni ka srediata bila su u Maloj Aziji, a prije svega Efez I Nikeju (Karta 10 i 11), ali i Cezareju, Tarsus i Antiohiju prije dolaska u Svetu Zemlju. Osnovni razlog za postojanje hodo asni kih putova na ovoj maloazijskoj trasi bio je u velikom broju sa uvanih relikvija, a koju je posjetio i ukrajinski kalek odnosno hodo asnik iguman Daniel 1106. ije je hodo aae opisano u najstarijem ukrajinsko-ruskom hodo asnikom djelu djelu  Ho~enie igumena Daniila) (Karta 10, 11, 12, 13). Za bugarske i ostale pravoslavne hodo asnike od velike va~nosti bilo je i hodo asni ko srediate na svetoj gori Atos gdje su u XI. st. svoje su manastire dobili Bugari (sv. Georgije ili Zograf utemljen koncem 9. ili po . 10 st., a spaljen od kri~ara 1275. zbog politi kih dogovora sa biz. carem Mihaelom VIII. Paleologom) i Rusi (Sveti Pantelejmon ili Pantaleon iz 1765. na mjestu Paleomonastira iz XI.st.). Jedno od najzna ajnijih bugarskih srediata bio je i Rilski manastir utemljen od Ivana iz Rile u 10. st. u vrijeme cara Petra I. (karta 15, 16). Ina e, vrlo vrijedne podatke o pravoslavnim hodo aaima zapisalo je otprilike 10 hodo asnika koji su s podru ja Velikog Novogroda dr~ave od 10. st. do 1453. hodo astili u Konstantinopol i Svet Zemlju ( vrlo popularan putopis [Kniga palomnik) of Dobrynia (kasnije novogrodski nadbiskup Antonij) Iadreikovich, s po etka 13. st. (1200.-1204), tzv. Lutalica Stjepan iz grada Novgoroda smjeatenog u blizini Balti kog mora iz 1348-1349) Epifanije Mudri, akon Zosima, Ignacije iz Smolenska u drugoj polovini 14. st. i dr.) Veina ovih hodo asnika putovala je rijekama Dnjestrom do belgoroda, Dnjeprom do obala Crnog mora ili Donom do Azovskog mora odnosno luke Azov i dalje prema Kaffi(Karta 6, 14) Ruski, bugarski i rumunjski hodo asnici koristili su i tzv. via Danubia koja je po injala od utoka rijeke Dunava u Crno more. Ovaj put opisan je u khozheniu ukrajinskog hodo asnika igumana Daniela iz 1106-1108., najpopularnijem pravoslavnom hodo asni kom putopisu srednjeg vijeka (danas postoji oko 150 rukopisnih prijepisa ovog dnevnika) koji je ho~denie do Svete Zemlje proaao pjeaice i na brodu. On opisuje svoje putovanje nakon dolaska u Konstaninopol, ali je putovanje zapo eo u Kievu ili ernigovu malo sjevernije od Kijeva. Cestom je iaao do Odese na Crnom moru, azatim je nastavio galijom pomorskim putom kroz Rumunjsku I Bugarsku, a brod je pristao u Varni (gr ka kolonija Odissos, au srednjem vijeku dio Bugarskog carstva sa lukom za mle ane, enove~ane i duborv ane, a 1444. osvojile ga Osmanlije) I Burgasu (gr ka kolonija Pirgos, a u srednjem vijeku mala utvrda). Treba spomenuti da se pored Burgasa tada nalazio vrlo zna ajan trgova ki i hodo asni ki centar Nessebar (od 9. st. u sastavu bugarskog carstva) u blizini danaanjeg Burgasa koji su posjeivali kako Franci/Alemani/Romani tako i }idovi, a oplja kali Mle ani sredinom 13. st. te ponovno oplja kali kri~ari 1366. Zatim je nastavio do konstantinopola koji je bio jedno od sredianjih hodo asni kih centara osobito za pravslavne vjernike (relikvija pravog kri~a carice Helene, relikvije Kristove pasije, glava sv. Ivana Krstitelja, slika Bogorodice tobe od sv. Luke Evanelista). U njega su joa ranije hodo astili kijevski iguman Teodozije (10 st.) Njegov brod je pristajao u Tenedosu, Mitileni, Kiosu, Efezu, Samosu, Patmosu, Kosu i kona no Rodosu. (karta 11, 12, 16) Rodos je bio centar na kojem je esto dolazilo do doticaja izmeu katoli kih I pravoslavnih hodo asnika. Ipak, treba rei da su se Bugari susretali sa zapadnim hodo asnicima I trgovcima prostorno znatno ranije  ve od Vidina (koji su 1365 zauzeli Ugri), pa u Sofiji, Filipopolisu, Varni, Nesebaru I Trnovu. Teodozije je od Kaledonije putovao do Cipra i kona no do luka Jaffe (danas najstariji dio Tel-Aviva) I Acre na obali Palestine. Ina e, dvije glavne luke za prihvaanje hodo asnika sa istoka I zapada bile su Jaffa I Acra, ali je 1291. godine padom Acre u ruke Mamluka, Jaffa postaje najva~nija luka za prihvat hodo asnika koji su doali u Svetu Zemlju. No, ovaj grad bioje tek mjesto kratkog boravka, jer sama Jaffa, za razliku od Acre, nije imala veliko hodo asni ko zna enje(Karta 9, 10). U samoj bUgarskoj najzna ajniji hodo asni ki cetar bio je Rilski samostan, utemeljen u 10. st. u vrijeme cara Petra I ((927-968)), i smjeaten neato viae od 100 km od Sofije. primao je velike vladarske carske donacije u vrijeme II. bugarskog carstva sve do pada Bugarske pod Osmanlije. Kona no, najudaljeniji hodo asnici koji su prolazili kroz Bugarsku na putu u Svetu Zemlju dolazili su sa podru ja Baltika I Velikog Novgoroda glavnim kopnenim putom koji je iaao od finskog zaljeva, Nevom I jezerom Volkov do Novgoroda, a odavde Dnjeprom do Kijeva (osnovali ga Vikinzi) I dalje do Konstantinopola (karta 6, 15). Drugi pravac iaao je od Novogroda do Volge I prema gradovima Itilu I Bulgaru na Volgi pa sve do Kaspijskog mora I dalje u Malu Aziju. Trei pravac iaao je od Novgoroda do izvora Dona (Rostov osnovali Vikinzi) te do Azovskog Mora. Trgovinu Baltika I Konstanitnopol preko crnog mora zaustavile su invazije Pe enega I Polovaca u 11. I 12. st. Od 13. st. Mle ani I enove~ani imali su kolonije na Krimu (Kaffa u vrijeme nakon prvih kri~arskih ratova- kasnije Teodoziji ili Feodoziji). enova je 1266. dobila prvi ugovor sa Tatarima 1266. i u vrstila se u Kaffi I Tanaisu (grad na azovskom moru) blizu Rostova na Donu i tijekom cijelog kasnog srednjeg vijeka imala je bolju poziciju u tim podru jima od Mle ana (karta 6, 15). Viae podataka o pravoslavnim hodo aaima preko Bugarske u Svetu Zemlju donosi Ignacije iz Smolenska, pisar smolenskog biskupa Mihovila, u djelu Put u Konstantinopol koji je krenuo iz Rjazana niz rijeku Don sve do utoka Dona u Crno more, a u luci Azov je susreo i enove~ane, a svoju etvrt imali su i Mle ani (karta 15). On je zapisivao i zanimljive kroni arske podatke, pa je tako za 1396. zapisao da su Turci ubili bugarskog cara `iamana (zapravo je ubijen 1393). Ina e, Ignacije je hodo astio preko Balkana na Goru Atos izmeu 1396-1402. Na~alost, njegov opis nastavlja se po isto noj strani Crnog mora i po Maloj Aziji, pa zato ne spominje bugarske luke i srediata. Zaklju imo da se na temelju narativnih vrela vrlo dobro mogu razmatrati srednjovjekovni hodo asni ki putovi u Svetu Zemlju s posebnim obzirom na putove koji su vodili kroz Bugarsku i Hrvatsku kao dvije neizbje~ne zemlje kroz koje su prolazili hodo asnici. I to bilo zapadni bilo isto ni kraani. Prva svjedo anstva o putovima, postajama, gostinjicima i hospitalima, o gradovima, mjestima u Hrvatskoj i Bugarskoj zapisana od strane zapadnih hodo asnika potjeu iz prve polovine 4. stoljea, a ona isto nih kraana iz 1106. godine. Tijekom srednjeg vijeka, zbog odli nog polo~aja obiju zemalja uz mora, Crno i Jadransko te razvijenih anti kih cestovnih pravaca, hodo aaa kroz Hrvatsku i Bugarsku esto su opisana u dnevnicima i ~ivotima svetaca isto ne, po evai i zapadne provenijencije. Ovi izvori omoguuju relativno dobru rekonstrukciju hodo asni kih putova, ali i uo avanje sli nosti i razlika u navikama zapadnih i isto nih kraana. Kona no, i Bugarska i Hrvatska inile su jedne od najva~nijih zemalja kroz koje su vodili pomorski i kopneni putovi u Konstantinopol, Edesu, Plovdiv, Burgas, Varnu, Veneciju, cijelu isto no-jadransku obalu, srednjovjekovnu Slavoniju do Beograda i dalje prema Varni, Sofiji, Konstantinopolu, Maloj Aziji i Svetoj Zemlji. Naravno, na ovim ~ivim hodo asni kim putovima, gdje su na moru mjesta susreta zapadnih I isto nih kraana bila na otocima Rodosu, Cipru, te u lukama Jaffi I Acri dolazilo je do kontakata raznih oblika izmeu katolika i pravoslavaca ato je produbljivalo znanja o jednoj i drugoj vjeri, civilizaciji, intelektualnom, religijskom i umjetni kom razvoju, a osobito su se esto susretali u Konstantinopolu, Edesi, Herakleji i Svetoj Zemlji odnosno u Jeruzalemu. PAGE  PAGE 8   &(,.:<PRVZ\^prxz&(:<>@NPbdpt 6mHsH6mHsH`.&@27Zk,lΛ&`#$$d&dP`a$d&dP` $d`a$$da$$da$Λ$&*,:<@BFHTVZ^jn~ .048DFTXZ\dflnxz    $ & * , ] ]mHsHmHsH 6mHsH6\, 6 8 > @ X Z ^ ` v z | ~     ( * 8 : B D F H b d r t | ~    " $ , . 4 6 : < B D T V Z \ ` b d f n p mHsH 6mHsH6 ]mHsH]\p      " & , . 2 4 B D F H X Z b d l n x |     . 0 2 4 H L P R T V ^ ` l n z | ~ mHsHc~  ,.04HLTVX\`bjlpr(,04@BFHNP\^jlmHsHc*,:<>@NPRT\^dfnpxz~  (*HJXZjlnp  6]mHsH6] 6mHsH6mHsH[ "$&24JLXZhjnpxz|~"$02>BLNZ\^`pr~  $&*.02:<mHsHc<HLNPfhz|"&8<BFPR\^`bvz:FHJLVXbdnpvx~mHsHc (*,.24<>JNbftx"$,.24<>HJLN\^`blnz| ",.< 6mHsH6mHsH`<>BFRT\^`dlnz|  "$&(<>BFHJXZ\^lnxz "48BDJL`dlnrtmHsHc&(48:<JLRTXZ\^dfprxz "(.68:<@BFHJLTV^`fhrt|mHsHc $&*,8:LN\`lnprz|   "&(*,248:@BX\pt     * , 6 8 > @ mHsHc@ T V \ ^ d h l p """"@29094;P;d?p?B@D@v@|@@@CCCCfPhPhR`S^UBXZXZZr[[]]^^``abb,e0fNfhhkk2lHllllpnnv`xx͵ͰͰͨ͵6]mHsHmHsH6B*]mHphsH5B*\mHphsHB*mHphsH0J0JCJ5B*\ph6B*]ph B*ph j  j/mHsHBx~~l(,lxzĎƎΎЎڎ܎$&.046BDFHRT`bdfvxďԏ֏؏ڏ"$,5B*\mHphsHmHsH5B*\ph B*phY,.68<>PRZ\hl̛ΛЛܛޛ0JmHnHu0J j0JUmHsH,1h. A!"#$%  i8@8 NormalCJ_HaJmH sH tH8@8 Naslov 1$@&5\mHsH6A@6 Zadani font odlomka:&@: Referenca fusnoteCJEHO a0 @0 Podno~je  p#*)@!* Broj straniceL  "& "& "& "& "& "& "& "& "&w"U+3<DLs H w U+3~>B6EKKKKL @000000000000000 , p ~  <<@ x,ORSTUVWXYZ[\]^_PQ !!HOPUV\anq{|   '(12@AHNOSZ\_`cegiqr{"#*.67<=BCEFGHJKOPXY]^klqrz{  !$129:>FN]gku !"#$,-1267<>DEGKORZ[`achpqstxy  $&+,015689@AKLYZ[\hirsyz   '*23=@HKQRY]dfkovwz{  %&,-4578ABCFKLWXZ[imstz $(34=>ABJKST]^dgnqvwy}   $ & + , 1 2 7 8 ; < ? A J U ] _ g i o p w y ~      $ % & ' . 1 6 7 = > C D K N X Y d g q t v w         ! " # % , / 6 7 @ A J M T U Y Z b c g h p q t u | }         % * - / 2 3 8 9 < = A B F G I J S T ^ _ g h t v z {          & ' . 0 6 7 8 9 = > C D H I K L Q R Y Z \ ] f g n o w y | ~    *+./2468@ADEKLXYbdfhqs{|~()+,129:>?ABHITUWXcdhikoxy   "#,/45;<BDKLPQYZ`fhist  '(-078@AEITU[\iluw %&./5678ABHLSTcfjkst&02378<=EFKLXY[\abijlpvy %&./56>BJKZ[cfqrvw !&'+,56>?CDLMVY_`deilstz{"$'(*+0178CDIJWX_`bcghmnst{|   $%./9:CDHIVW\]efghqrxyz{'(13:=ABKLYZ^_aeijnoy| !"&'/1?@CDMOQV^`jnpqz{~  )*,-239:ABHJTU\]efopy{~ !&'23:;BCIJPQST`cvw!#&./8AFGORW^fglmpqxy{| #)*13;<BCGHRSZ[abdemnwy !")123:ACDKLUV^`ceijrswxz{  &')*./23<=GIPQSTVW]aiouv{~        " # + - 2 6 ; < F H P T [ ] ` d m o s t {  ! !!!!!!!"!(!)!-!.!6!7!=!>!G!I!P!R!Z!\!b!d!l!m!n!o!u!w!~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!" " """"!"#"$","/"7"8"A"B"C"D"O"P"W"X"_"`"g"h"q"r"""""""""""""""""""""""""""""####!#"#*#+#-#.#5#6#;#=#C#F#H#I#P#Q#X#Z#b#d#h#i#k#l#n#r#w#x######################################$ $ $$$$$$$$$$$!$"$+$,$4$8$=$?$I$J$L$M$V$Z$b$c$e$j$q$r$v$z$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%%% %#%*%+%5%C%H%I%K%L%T%Y%^%_%c%g%o%p%u%{%}%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%% & &&&&&& &$&%&1&2&3&4&C&D&H&I&O&Q&V&W&Y&Z&`&a&d&e&m&n&u&v&|&}&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'' ' ''''''!'''(','-'3'4'='@'H'K'R'S'Z'\'b'e'g'h'p't'z'{'''''''''''''''''''''''''''''''''(( ( ( (((((($(&(-(/(0(1(9(:(@(A(G(H(O(R(W(X(_(`(b(c(g(h(p(q(t(u({(~(((((((((((-*.*B+C+S+U++++++,,,,,,-d-e-r-u-T.U..../~///0000111'1(1 2 233$4%4y4z4@5A5D9I9J9T9V9[9\9f9g9k9l9n9o9q9x9999999999999999999999999999999999:::::::::: :':(:.:1:6:C:H:I:K:P:V:W:Y:Z:_:`:b:c:h:i:q:u:}:~:::::::::::::::::::::::::::::::;; ;;;;;;;;$;&;*;+;-;3;:;;;?;G;M;P;\;^;c;e;m;p;v;x;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< < <<<<<< <+<,<.</<5<8<><D<F<G<L<O<S<U<X<Y<[<b<h<i<n<v<z<{<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<== ======!="=$=+=/=0=5=6=<===I=J=R=S=X=c=h=i=r=s==============================>>> >>>>>>> >)>*>0>1>9><>C>H>Q>R>Y>Z>]>a>e>f>n>s>|>~>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?? ? ?????"?#?'?(?*?+?/?0?2?3?:?;?B?D?I?L?S?T?Z?^?g?k?q?r?z?~???????????????????????????????@@@ @@@@@@@!@%@/@0@4@7@<@?@C@D@I@K@P@Q@W@X@\@]@_@`@b@c@l@p@v@}@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAAAA A"A$A+A.A8A9A>A?AAABAJAKAMANASAUAZA]AdAeAjAkApAqA{A|AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBB BBBBBB!B"B$B%B)B*B+B,B3B4B;B>H>Q>??`@b@@AAA A"AAAAAAAB5EGEIE6F]FFFGG@GFGHHIIKL::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::KLZoran'E:\Bugarska 2019\Bugarska izlaganje.doc ?O&L@KK]]KKx  !+,/1245>?EFLLpppp pppppppppp p"p2p@p@pFpZp\pbpfphplpnppppp8@UnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial"1JvZv >  !20L 2q4Hodo aaa kroz Bugarsku i Hrvatsku u srednjem vijekuZoranZoranOh+'0  ,8 T ` lx5Hodoaa kroz Bugarsku i Hrvatsku u srednjem vijekusodoZoranoraoraNormalZoran2raMicrosoft Word 9.0r@0@T-@-  >՜.+,0 hp|  a L 5Hodoaa kroz Bugarsku i Hrvatsku u srednjem vijeku Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`bcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F؂-1TableaeWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPool؂-؂-  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q