Naslov
Hodočašća u Svetu Zemlju putevima kroz Hrvatsku i Bugarsku u srednjem vijeku / Поклоненията в Светите земи през териториите на Хърватия и България в средните векове
(Medieval Pilgrimages in the Holy Land by the Roads Leading Through Croatia and Bulgaria)

Autori
Ladić, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
МЕЖДУНАРОДНА НАУЧНА КОНФЕРЕНЦИЯ Българо-хърватски научни, културни и духовни връзки, посветена на 150-годишнината от основаването на БАН, 17–18 юни 2019 г. / MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP Bugarsko-hrvatske znanstvene, kulturne i duhovne veze, posvećen 150.godišnjici osnivanja Bugarske akademije znanosti, 17.–18 lipnja 2019. /

Mjesto i datum
Sofija, Bugarska, 17.06.2019. - 18.06.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
hodočašća, putovi, Sveta Zemlja, Hrvatska, Bugarska, srednji vijek
(The Middle Ages, pilgrimages, roads, Holy Land, Croatia, Bulgaria)

Sažetak
U izlaganju se, na temelju narativnih vrela, razmatraju srednjovjekovni hodočasnički putovi u Svetu Zemlju s posebnim obzirom na putove koji su vodili kroz Bugarsku i Hrvatsku kao dvije neizbježne zemlje kroz koje su prolazili hodočasnici. I to bilo zapadni bilo istočni kršćani. Prva svjedočanstva o putovima, postajama, gostinjicima i hospitalima, o gradovima, mjestima u Hrvatskoj i Bugarskoj zapisana od hodočasnika potjeću iz prve polovine 4. stoljeća. Tijekom srednjeg vijeka, zbog odličnog položaja obiju zemalja uz mora, Crno i Jadransko te razvijenih antičkih cestovnih pravaca, hodočašća kroz Hrvatsku i Bugarsku često su opisana u dnevnicima i životima svetaca istočne i zapadne provenijencije. Ovi izvori omogućuju relativno dobru rekonstrukciju hodočasničkih putova, ali i uočavanje sličnosti i razlika u navikama zapadnih i istočnih kršćana. Konačno, i Bugarska i Hrvatska činile su jedne od najvažnijih zemalja kroz koje su vodili pomorski i kopneni putovi u Konstantinopol, Edesu, Plovdiv, Burgas, Varnu, Veneciju, istarske i dalmatinske gradove i komune, cijelu istočno-jadransku obalu, srednjovjekovnu Slavoniju do Beograda i dalje prema Varni, Sofiji, Konstantinopolu, Maloj Aziji i Svetoj Zemlji. Naravno, na ovim živim hodočasničkm putovima dolazilo je do kontakata raznih oblika između katolika i pravoslavaca što je produbljivalo znanja o jednoj i drugoj vjeri, civilizaciji, intelektualnom, religijskom i umjetničkom razvoju, a osobito su se često susretali u Konstantinopolu, Edesi i Svetoj Zemlji odnosno Jeruzalemu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA