Naslov
ANTIMIKROBNA AKTIVNOST BILJNIH EKSTRAKATA NA ODABRANE PATOGENE UZROČNIKE KVARENJA HRANE
(ANTIMICROBICAL ACTIVITY OF PLANT EXTRACTS AGAINST SELECTED FOOD BORNE PATHOGENS)

Autori
Šarić, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu

Mjesto
Split

Datum
01.10

Godina
2018

Stranica
25

Mentor
Skroza, Danijela

Neposredni voditelj
Šimat, Vida

Ključne riječi
biljni ekstrakti, MIC, zona inhibicije, fenoli
(plant extracts, MIC, inhibition zone, phenolics)

Sažetak
Patogeni uzročnici kvarenja hrane predstavljaju veliki zdravstveni problem širom svijeta što je posljednjih godina eskaliralo na neviđenu razinu. Prema tome, potražnja za sigurnom i kvalitetnom hranom je sve veća. Korištenje sintetskih konzervansa je često, ali je njihova sigurnost još uvijek upitna, što je potaknulo znanstvenike da traže prirodne konzervanse. U ovom radu ispitana su antimikrobna svojstava odabranih ljekovitih biljaka protiv najčešćih patogenih uzročnika kvarenja hrane. Istraživane su četiri biljne vrste (lavanda, ružmarin, mravinac i matičnjak) kako bi se odredilo njihovo antibakterijsko djelovanje prema tri Gram pozitivne (G (+)) (Staphylococcus aureus, Enterococcus feacalis, Listeria monocytogenes) i dvije Gram negativne (G (-)) bakterijske vrste (Salmonella enterica, Escherichia coli). Biljni ekstrakti su pripremljeni korištenjem ultrazvučne kupelji (2 h, 60 °C, biljni materijal: voda = 15: 100). Antibakterijsko djelovanje određeno je korištenjem metode određivanja minimalne inhibitorne koncentracije (MIC) i metodom difuzije u jažicama (engl. Well diffusion method). Rezultati testiranja antimikrobne aktivnosti pokazali su bolju aktivnost biljnih ekstrakata prema G (+) vrstama i najučinkovitiji ekstrakti, s najnižim MIC vrijednostima (u rasponu od 217 do 707 mg GAE/L) bili su ekstrakti ružmarina i mravinca, dok je najslabiji antimikrobni učinak zapažen kod matičnjaka (> 5551, 2 mg GAE/L). Suprotno tome, matičnjak i mravinac pokazali su veću zonu inhibicije (30 mm) prema G (+) vrstama, korištenjem metode difuzije u jažicama. Kod obje metode svi testirani biljni ekstrakti pokazali su slabiju aktivnost, odnosno visoke MIC vrijednosti, te malu ili nikakvu zonu inhibicije prema G (-) bakterijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA