Pregled bibliografske jedinice broj: 1008030
Zlostavljanje u djetinjstvu i pojavnost psihičkih smetnji u adolescenciji
Zlostavljanje u djetinjstvu i pojavnost psihičkih smetnji u adolescenciji, 2017., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet Rijeka, Rijeka
CROSBI ID: 1008030 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zlostavljanje u djetinjstvu i pojavnost psihičkih smetnji u adolescenciji
(Childhood abuse and the incidence of psychological disturbances in adolescence)
Autori
Prpić, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet Rijeka
Mjesto
Rijeka
Datum
12.07
Godina
2017
Stranica
50
Mentor
Petrić, Daniela
Ključne riječi
zlostavljanje, djetinjstvo, psihičke smetnje
(childhood abuse, psychological disturbances, adolescence)
Sažetak
Uvod: Zlostavljanje dijelimo na emocionalno, fizičko, seksualno kao i zanemarivanje. Zlostavljana djeca često imaju manjak samopouzdanja, povlače se u sebe, nesigurni su i pokazuju nedostatak suosjećanja prema drugima. Zlostavljanje obilježava djecu za čitav život i ugrožava normalan razvoj ličnosti. Cilj: Ispitati postojanje traumatizacije i izloženost zlostavljanju u djetinjstvu na uzorku skupine s psihičkim smetnjama i kontrolne skupine zdravih pojedinaca. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 50 pacijenata u dobi od 15 do 24 godina koji su bili uključeni u programe Dnevnih bolnica, pacijente na kontrolnom ili prvom pregledu i hospitalizirane tijekom trajanja istraživanja na Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju, Klinike za psihijatriju, Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Kontrolnu skupinu čini 50 učenika i studenata odgovarajućeg spola i dobi odabrani metodom slučajnog uzorka u Srednjoj medicinskoj školi i Medicinskom fakultetu u Rijeci. Svi ispitanici ispunili su Sociodemografski upitnik, Upitnik o zlostavljanju o djetinjstvu, Harvardski upitnik za traumu, 4.dio – Simptomi traume i Kratki inventar simptoma ("BriefSymptom Inventory-53“). Rezultati: Klinička skupina statistički je značajno u većoj mjeri traumatizirana od kontrolne skupine (χ 2 = 15.174 ; df= 1 ; p < 0.001), a prevalencija oboljenja je veća među onima koji su bili zlostavljani u djetinjstvu (χ 2 = 9.653 ; df= 1 ; p < 0.01), čiji su roditelji rastavljeni (χ 2 = 7.143 ; df= 1 ; p < 0.01) i čiji su odnosi u obitelji lošiji (χ 2 = 11.592 ; df= 3 ; p < 0.01). Zaključak: Klinička skupina izvještava o značajno većem broju psihičkih smetnji, u većoj je mjeri traumatizirana te je u većoj mjeri bila zlostavljana u djetinjstvu, od kontrolne skupine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Kliničke medicinske znanosti