ࡱ> uwtsbjbj]] 8~??/%dd8 T^$l1("C0E0E0E0E0E0E0$35i0i0&1[[[C0[C0[['-|./5)D-/0<10l1-`6`6$.`6.[i0i0Sl1`6d :LIJE NIK: ETI AR ILI BIZNISMEN ? (Physician: Ethicists or Businessman?) Dr.sc. Morana Brklja i }agrovi, dr.med. Doc.dr.sc. Iva Sorta  Bilajac, dr.med Katedra za druatvene i humanisti ke znanosti u medicini Medicinski fakultet Sveu iliata u Rijeci B. Branchetta 20, 51 000 Rijeka e-mail:  HYPERLINK "mailto:morana.brkljacic@medri.hr" morana.brkljacic@medri.hr  HYPERLINK "mailto:iva.sorta@medri.hr" iva.sorta@medri.hr Sa~etak Danaanji lije nik uistinu nije lako biti. Stalna balansiranja izmeu dobrobiti za pacijenta u nemilosrdnoj financijskoj krizi zdravstvenog sustava s jedne, te eti nog i altruisti kog ponaaanja s druge strane, zasigurno ote~avaju svakodnevni rad. Lije ni ki poziv oduvijek je bio astan. Pretpostavka jest da je svatko od kolega lije nika upisao medicinu jer voli ovjeka i definitivno voli u iti, jer poznata je du~ina i opse~nost studija medicine. No, novije vrijeme iznjedrilo je i nove generacije. Mladi lije nici ~ive u okru~enju ekstremno brzog razvoja znanosti, presti~a, visoke tehnologije, te kona no zarade kao jedinog mjerila uspjeanosti. Zasigurno, sukladno pravilima struke, lije nikova je profesionalna du~nost, kao i moralna obveza, raditi svoj posao odgovorno i profesionalno. No, hoe li nove generacije, a djelomi no i "stare", biti lije nici-eti ari ili lije nici-biznismeni, pokazati e vrijeme. Ili je ve pokazalo!? Klju ne rije i: lije nik, lije ni ki poziv, moralna odgovornost. Abstract Today's physician is actually not easy to be. Standing balance between benefits for the patient in the relentless financial crisis of the health care system on one hand, and ethical and altruistic behavior on the other, certainly hinder daily activities. Physician's vocation has always been honorable one. The assumption is that everyone from fellow physicians enrolled in medicine because they love people and definitely like to learn, because the length and breadth of medical school are well known. However, new time spawned new generations. Young physicians live in an environment of extremely rapid development of science, prestige, high technology, and earnings as the only measure of success. Surely, in accordance with the rules of the profession, the professional duty of the physician, as well as the moral obligation, is to perform their work responsibly and professionally. But, will the new generations, and partly the "old" as well, be the physicians-ethicists or physicians-businessmen, time will show. Or has it already done so!? Key words: physician, physician's vocation, moral responsibility. "Kada dajete i onom najsiromaanijem od moje brae  meni dajete." Isus Stupanj nebrige za pacijente u tranzicijskom druatvu, eksplicitno ili implicitno odreuje politi ka kasta koja provodi (zdravstvenu) demokraciju "za sebe". Njezin se status i privilegije temelje na inertnosti, odnosno neaktivnosti graana (tj. onih koji se nadaju najboljem) te na nemoi i bolesti starih i siromaanih, ali i injenici da se graani prema njima, a neki i prema lije nicima, ponaaaju kao prema "svetim kravama" isti e Britanac Tonny Benn u filmu "Sicko" Michalea Moora (1). Stoga, navodi profesor `tifani u svojoj knjizi "Bolesno zdravstvo - osveta privilegiranih" (1), humanost, eti nost i solidarnost druatva postaje neato ato se formalno podrazumijeva, ali se u zbilji nerijetko ne primjenjuje. Cijenu za to plaaju nedovoljno informirani i nedostatno educirani graani, odnosno pacijenti koji rijetko tra~e zaatitu svojih prava, ak i kada znaju da su im ona povrijeena, jer nemaju novaca i/ili povjerenja u pravnu dr~avu. Iako smo zemlja koja se godinama ponosi Andrijom `tamparom i njegovom krilaticom "Zdravlje za sve", svakodnevno, zahvaljujui tranzicijskim statusom, halapljivoau za ne im novim i druk ijim, neokapitalizmom na kojeg nismo bili habitusom spremni kao i mnogo emu drugome, uspjeli smo krilaticu pretvoriti u "Zdravlje za samo neke" a domove zdravlja gotovo u potpunosti uniatiti. Imati u potpunosti razvijen model zdravstva, kakav nam je ostavio akademik `tampar, za koje se primjerice danas gr evito bori predsjednik SAD-a Obama, ili nizozemski ministar zdravstva Ab Klink, i gotovo ga u potpunosti upropastiti i ignorirati njegove dobre strane, zasigurno je moralo dovesti do nesrazmjernih posljedica. Posljedice se prvenstveno odnose na dostupnost dijagnosti kih pretraga, izbor terapija, kao i na ina lije enja. Ovo posljednje odnosi se na plate~nu mo pacijenta u kupnji kvalitetnog i njemu nu~nog lijeka. Visokokvalitetni lijekovi, kvalitetna prehrana i psihofizi ki ugodan ~ivot bez stresa, na~alost, nisu opis hrvatskog socijalnog, ve hrvatskog pojedina no-privilegiranog zdravstva. Nastojei konkretizirati navedeno potrebno je ukazati na neka prava i du~nosti svakog pojedinca: pravo na medicinsku pomo, pravo na uljudnu bolni ku skrb, pravo na odgovarajuu terapiju, pravo bolesnika na istinu (o svom zdravstvenom stanju odnosno bolesti), pravo pacijenta na informaciju na temelju koje e odlu iti i odabrati vrstu tretmana te se suglasiti s njime ili ne (Informed Consent) i kona no, pravo osobe na humani ambijent koji odgovara dostojanstvenom ~ivljenju i spokojnom umiranju (2). U druatvu i zdravstvu deklarativno se cijeni ovjek, zdravlje i ~ivot, te solidarnost i humanost, a u stvarnosti se nerijetko odugovla i postavljanje dijagnoze, te lije enje. To siromaane pacijente mo~e voditi u bespotrebno umiranje (mistanaziju) (3). Lije nik postaje sredstvo za smanjenje troakova u zdravstvu. Selektivno se poatuju pravila i etika struke, a zbog "atednje" na atetu pacijenata nebriga postaje sastavni dio sustava. Ruai se ugled lije nika i itave profesije, nestaje povjerenje i iskrena komunikacija izmeu lije nika i pacijenta. Odvija se de-profesionalizacija, de-socijalizira se zdravstvo, a pravo na zdravlje formalno se priznaje kao osnovno ljudsko pravo, a u stvarnosti je milostinja (1). Jesmo li zaboravili da se svaki lije nik ili zdravstveni djelatnik bavi medicinom iz ljubavi, kako prema svom poslu, tako i prema pacijentima koje lije i? Ponekad se valja zapitati ato se to dogodilo sa meuljudskim odnosima lije nik-lije nik; lije nik-medicinska sestra; te lije nik-pacijent. Sindrom prijenosa emocija (ljutnje, bijesa, nepovjerenja) prenosi se hijerarhijski i u kona nici kulminira loaom komunikacijom sa pacijentom ili, s druge strane odsustvom ikakve komunikacije. Jedan od glavnih krivaca zasigurno je zdravstvena politika i kreiranje procesa rada i djelovanja u zdravstvu, u kojem se zadnjih nekoliko godina radi po principu u kojem pacijent nije na prvom mjestu, stoga se za njega ne radi uvijek in buona fede. Pacijent postaje objekt, koji ponekada smeta realizaciji "savrenih uvjeta" propisanih od strane zdravstvene politike. BDVv4 6 F H 0 2 4 X Z ^ ȾvkdVkMkdh3hl4m0Jjh3hl4mU h3hl4mjh3hl4mUh3hM0Jjh3hMU h3hMjh3hMU h3h6 h3h>ph3h>p56 h56h3h6 56h3h/5h3hn]56mH sH h}756mH sH h3hW56mH sH h3h>p5B4 6 \ ^ ` p \ FH\m $da$gdC!a $da$gdC!a^ ` n p " $ j 8 Z \ PRV^fx0>V`df DF*0VjnͿ۸۸۸۱ԸԸ۱۸͸͸͸ͣ͟͸͸͸͸hr h3hqvk h3h)f h3ht h3hW h3hy h3hX h3hp5 h3h/<BDFHZ\l~18KMsce=>Ojlm*+,0CD[ʿh3hqvkmH sH hrmH sH h3h}7mH sH h3hWmH sH h}7mH sH h3hl4mmH sH h3h/5mH sH h3hl4m5mH sH  h3h/ h3hW h3h h3h 58[dgkuTB˿˷y h3h( h3h*hd h3hT>h3hp6 hd6hC!amH sH hl4mmH sH hrmH sH hQmH sH h3h>p5mH sH h3hl4m5mH sH h3h/mH sH h}7mH sH h3hl4mmH sH h3hqvkmH sH .& %p))),**+,.D2x7O<\ze"i$i&i>ii$ & Fda$gdC!adgdC!a$ & Fda$gdC!a$d`a$gdC!a $da$gdC!aBDPT\^blnPRTVXZ$ !!T!V!!""""""##p#r###6$:$F$H$$$ιΪ򪢪򪛪 h3h^XP h3h`hdh#6 h3h#hdhd6 h3hy h3hsWU h3hd h3hT> h3h*hGthd h3h0` h3h8 c h3h( h3hW8$.%n%%%&4&P&R&&&''((@(B((((()n)p)))))**,***j+++++++,,,,,2-4----z.......v//ȵțȔȩȔȔ h3h>Z h3hy h3hzh(h3h9M*6h3h(6hd h3h9M* h3h( h3h\9 h3h2 h3h h3h# h3h h3h^XP h3hfZ9/161>1@162:2<2>2B2D2j222*3,383x33334b4h456O6W6t6u66666677747L78JxJ|J~JJJKK(LTLL0MbMMMMNNNNNN纸 h3hXhv \ h3hQ h3h*U h3h=5h3h=56h3hx2@6h3hA6 h3hx2@ h3h>Zhd h3h0` h3h( h3h>Iako hrvatski graani plaaju obvezno zdravstveno osiguranje (4), nije rijetkost da hrvatski pacijenti odlaze u privatne ordinacije, ambulante, poliklinike. Odlaze oni koji si usluge lije nika u privatnom sektoru mogu priuatiti, ali po principu "ljudi bi dali sve za zdravlje" odlaze i oni koji odlazak privatniku plaaju svojim "dostojanstvom" (~ivotnom uateevinom, prodajom nekretnine, pokretnine i sl.). Ovdje se ne ~eli okriviti kolege privatnike; oni poateno rade i odrauju svoj posao. Pod pojmom "poateno" tretirani su oni koji rade isklju ivo kao privatnici, a ne po modelu "pola u dr~avnoj bolnici - pola privatno", jer cjelokupna odanost poslu, kvaliteta rada i potpuna predanost, uz du~no poatovanje, teako je izvediva u dvije smjene! Poseban problem predstavljaju dopunska zdravstvena osiguranja (4). Primjerice, treina graana koja je 1. sije nja 2009. stekla pravo na plaanje dopunskog osiguranja iz dr~avnog prora una, novim Vladinim mjerama racionalizacije e ga izgubiti ukoliko ne uplate policu dopunskog osiguranja, participirat e u cijeni svake primljene zdravstvene usluge, od odlaska obiteljskom lije niku do operacije u bolnici. Odlazak lije niku koata 15,00 Kn, svaka uputnica ili recept isto toliko, ato zna i da svaki ozbiljniji posjet lije niku bez dopunskog osiguranja sa sobom nosi prosje an ceh od pedesetak kuna. U slu aju odlaska na vei specijalisti ki pregled pacijent e morati platiti do 800,00 Kn koliko koata najskuplji CT. U bolnicama pacijenti bez dopunskog osiguranja plaaju participaciju koja iznosi 20 % od cijene pojedine usluge, s napomenom da najviai bolni ki ra un u cijelosti ne mo~e premaaiti 3.000,00 Kn. Cijena bolni kog dana iznosi 100,00 Kn, dok se dnevna bolnica i zahvati u njoj plaaju u iznosu od 50,00 Kn. No, klju no je pitanje otkud socijalno osjetljive skupine graana uope mogu izdvojiti novac za dopunsko osiguranje i hoe li se ukidanjem dosadaanjih prava svjesno odlu iti za rizik neplaanja, a posljedi no i izbjegavanje brige o vlastitom zdravlju. Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja za oko 360 tisua osiguranika kojima dr~ava viae nee pokrivati taj troaak, vrijedit e do isteka police koje se sklapa na godinu dana, a to zna i da e veina sklopljenih istei po etkom 2010. godine, pojasnio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinovi (5). Ponukani svakodnevnim neeti nim zbivanjima u zdravstvu, te kako bi se barem donekle zaatitili pacijent i njegova prava donesen je Zakon o zaatiti prava pacijenta (2). U Republici Hrvatskoj pravo na zdravlje je ustavna kategorija za sve graane, a prava graana u ostvarivanju zdravstvene zaatite do sada su bila regulirana segmentalno, pojedinim odredbama u nekoliko zakona. Kao potpisnici Konvencije o zaatiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskoga bia u pogledu primjene biologije i medicine (6), obvezali smo se na ureenje naaega zakonodavstva u smislu omoguavanja primjene odredbi Konvencije. Radi usklaenja s odrednicama Konvencije i ureenja zaatite i promicanja prava pacijenata u Republici Hrvatskoj, donesen je Zakon o zaatititi prava pacijenata. Zakon ureuje visoke moralne, eti ke i graanske norme ponaaanja i korisnika i davatelja zdravstvenih usluga. Uz ve priznata prava graana u ostvarivanju zdravstvene zaatite utemeljena na odredbama Zakona o zdravstvenoj zaatiti (7), prvi put se uvodi i pravo na tzv. "drugo mialjenje", te definira kontrolni mehanizam poativanja prava pacijenata osnivanjem posebnih povjerenstava na nacionalnoj i regionalnoj razini (2). Poativanja prava pacijenata, primjena eti kih principa, ponajprije dobro instva i pravednosti u zdravstvu, dokaz je zrelosti i demokracije jedne zemlje. Danas, kada se mnoge zemlje di e demokracijom i poativanjem prava ovjeka, valjalo bi pokrenuti promjene u druatvu od najni~ih slojeva - najsiromaanijih graana. Onoga trenutka kada i najsiromaaniji graanin bude imao dostupnu kvalitetnu zdravstvenu skrb, tada mo~emo rei da smo demokratski sazrijeli kao druatvo. LITERATURA: `tifani M. Bolesno zdravstvo - osveta privilegiranih. Rijeka: Adami; 2008. Zakon o zaatiti prava pacijenata. Preuzeto sa: URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313593.html, 05. 05. 2010. Pessini L. Distanazija  do kada produ~avati ~ivot? Rijeka: Adami, Medicinski fakultet u Rijeci, Hrvatsko bioeti ko druatvo, Teologija u Rijeci; 2004. Boakovi Z. Reforma zdravstvenog sustava - donesen je Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. U: Sorta-Bilajac I, urednica. Bioetika i medicinsko pravo: Zbornik radova 9. bioeti kog okruglog stola (BOSR9) Rijeka, 2008. Rijeka: Medicinski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Katedra za druatvene znanosti; 2009: 261-80. Milinovi ukida dopunsko za 360 tisua ljudi. Preuzeto sa: URL: http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F2863285C2863285A285828592858286328962897289E28632863285C28602861285F285F285828632863286328582863Z, 27. 04. 2010. Konvencija o zaatiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bia u pogledu primjene biologije i medicine: konvencija o ljudskim pravima i biomedicini. Preuzeto sa: URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/327701.html, 11. 05. 2010. Zakon o zdravstvenoj zaatiti. Preuzeto sa: URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306294.html, 11. 05. 2010.     PAGE  PAGE 4 NNNNOOOOOP$PPPRPTPVPrPSSiŷݮŧ{tmih& h3hp h3hnR h/ h3hld h3h4" h3h0` h3h#h3h& ]nHtH h3h*h&]nHtHh"h*6]nHtHh3h*]nHtHh3h#]nHtHhv \]nHtHh3hQ]nHtHh&h*6]nHtH'>iijkkkkllmmnoBpJpLpRpTp^p`ppqqqJrLr>s@sBsFsHsLsNsRsTsXsZsfshsjsnsps|s~sssssssκhC!a0JmHnHuh h0Jjh0JUhGjhGU h/h3 h(\ h(h(h(h(\ h(hp h/h& h/h/ h/h( h/hp1iBjjln`pqLrr>s@sDsFsJsLsPsRsVsXsjslsnssh]hgd8 c &`#$gdndgdC!a$hd^ha$gdC!a$ & Fda$gdC!asssssdgdC!ah]hgd8 c6&P 1h:p/. A!"#$% DyK morana.brkljacic@medri.hryK Zmailto:morana.brkljacic@medri.hryX;H,]ą'cDyK iva.sorta@medri.hryK Lmailto:iva.sorta@medri.hryX;H,]ą'c^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List 6U`6 M Hyperlink >*B*ph4 @4 8 cFooter  p#.)@. 8 c Page NumberH@"H / Balloon TextCJOJQJ^JaJPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] >/~ $$$'^ [B$/NH_>is "#$:;<iss!=>#Smp>/XX  '!!8@0(  B S  ?Js#LMP_ ! 0 1 8 @ c } GO`n>M. x "B###$$*d****9+{+`,,,2.M.T.x..../ /////// /!/#/$/[h4(ahIh^`OJPJQJ^Jo(hH-h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJPJQJ^Jo(hH-hpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hH(ahtmN5_V"II>[hl/R                                            l/R        ^]Q3qnR av0`%p6 (9M*;,=5}6!X8q@;T>x2@Zv \B^C!a8 cIdqvkl4m>p }Q|/*5^]AqXtZ& 2/o_rPn]zd)fy]Iz{ ld*9nGt"yW fZ`Wz}7\94"bfX#?.GM `&/#(QU//@//// x>/ (@&(24l@JUnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x Arial5. .[`)Tahoma?= .Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"h5vvǙ(U(UYxr4// 3qHP ?z2!xx (Danaanji lije nik uistinu nije lako bitibmoranaNIKOLAUS$      Oh+'0 ( H T ` lx,Dananji lijenik uistinu nije lako bitibmorana Normal.dotm NIKOLAUS3Microsoft Office Word@G@6@n\&@`5)(՜.+,D՜.+,p, hp   Medicinski fakultet u RijeciU/ )Dananji lijenik uistinu nije lako biti Title, 8@ _PID_HLINKSA pmailto:iva.sorta@medri.hrN !mailto:morana.brkljacic@medri.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?ABCDEFGIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcefghijkmnopqrsvRoot Entry F/5)xData @1TableH6WordDocument8~SummaryInformation(dDocumentSummaryInformation8lCompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q