ࡱ> bjbj]] D??U  jjj~~~8rT~~GGG}}}}}}}$d ~jG%"GGG ~9~888GH8j}8G}88NoRtPs3)/pp0}~0~p$5`ttHjctl GG8GGGGG ~ ~7vGGG~GGGGGGGGGGGGG :MEDICINSKI FAKULTET SVEU ILI`TA U RIJECI KATEDRA ZA DRU`TVENE I HUMANISTI KE ZNANOSTI U MEDICINI BIBLIOTEKA BIOETI KI SVESCI BIOETI KI SVEZAK BR. 64 BIOETIKA I ANATOMIJA: KORI`TENJE TIJELA UMRLE OSOBE U NASTAVI Autor: Luka udari, dr.med. Urednica: Doc.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac, dr.med. Rijeka, 2010. IMPRESSUM Bioeti ki svesci je biblioteka Katedre za druatvene i humanisti ke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Rijeci u kojoj se od 1999. objavljuju svi zna ajniji radovi na polju bioetike i medicinske etike lanova te Katedre i njenih suradnika iz zemlje i inozemstva, te odabrani prijevodi iz engleske i druge strane bioeti ke literature. Urednik biblioteke Bioeti ki svesci: Ivan `egota, professor emeritus Urednica Bioeti kog sveska br. 64: Doc.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac, dr.med. Suradnik u Bioeti kom svesku br. 64: Luka udari, dr.med. Kompjuterski slog i tehni ka obrada: Rajka Necko Marinka Kruljac Copyright: Ivan `egota Medicinski fakultet Sveu iliata u Rijeci Katedra za druatvene i humanisti ke znanosti u medicini tel. 051 651 153; fax. 051 651 219 E-mail: ivan.segota@medri.hr  PREDGOVOR Svezak koji dr~ite pred sobom izrastao je iz pripreme za poslijediplomski ispit  Bioetika u znanstveno-istra~iva kom radu kolege Luke udaria, dr.med., asistenta na Katedri za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Rijeci. Prepoznavai va~nost, ali i nedostatnost u povezivanju, moglo bi se rei, najizvornije grane temeljnih medicinskih znanosti  anatomije, s novom, meudisciplinarnom, viaedisciplinarnom, u novije vrijeme pluriperspektivnom i integrativnom propulzivnom znanosti  bioetikom, autor i urednica ovog Sveska htjeli su postii upravo to  horizontalno i vertikalno umre~avanje naaih dviju Katedri, te, ato je joa va~nije, na ovom primjeru pokazati potrebu i mogunost za integriranjem i cjelovitoau u kurikulumu medicine. Kroz primjer znanstveno-istra~iva kog rada, a posebice metodoloakih specifi nosti nastave iz anatomije, uo ava se va~nost eti kih aspekata iste, s naglaskom na uspostavljanje i poativanje suvremenih (bio)eti kih standarda kao intrinzi ne vrijednosti suvremene anatomije. Posebno se osvrnuvai na specifi ne bioeti ke principe u anatomiji, odnosno u tretiranju kadavera za znanstveno-nastavne svrhe - autonomiju, dostojanstvo, integritet i ranjivost - autor odgovara na potrebu za tekstom jednostavnog, stru nog i holisti kog pristupa bioeti koj problematici darivanja mrtvog tijela za potrebe nastavne iz anatomije. Zaklju no, uo ava se jasna poveznica i vertikalna nadgradnja izmeu  anatomske etike i suvremene stru no-znanstvene, odnosno profesionalne etike naaih studenata  buduih medicinskih stru njaka, stoga ovaj Svezak s pravom mo~e i mora nai svoje mjesto meu nastavnim tekstovima naaeg Fakulteta. Iva Sorta-Bilajac SA}ETAK U enje i pou avanje anatomije od najstarijih akola medicine baziralo se na seciranju kadavera. Naziv te osnovne metode rada sadr~an je u nazivu znanosti o kojoj je rije . Poznati drevni i suvremeni lije nici-anatomi isti u neophodnost sekcije u studiju anatomije, odnosno medicine. Takav nastavni rad podrazumijeva kadavere namijenjene za u enje anatomije kroz sekciju. Doniranje tijela nakon smrti u nastavne svrhe ini se jedini legalan i moralan suvremeni princip edukacije zdravstvenih kadrova. Tijekom povijesti pribavljanje kadavera za anatomska prou avanja uglavnom je bilo nezakonito i u okviru kaznenih djela. Suvremena medicinska etika (bioetika) i anatomija prepoznale su izuzetnu va~nost suradnje u dodirnoj to ci iskazanoj u naslovu ovoga rada. Klju ne rije i: anatomija, bioetika, darivanje tijela, mrtvo tijelo, nastava, sekcija. UVOD Program darivanja mrtvog tijela za nastavne potrebe u anatomiji razmotriti e se vertikalno, kao dio cjeline koja po inje u enjem anatomije i primjenjuje se u cijelom radnom vijeku zdravstvenog djelatnika. Zna aj anatomije, kurikuluma anatomije, te njene nastavne metodologije, neophodno je detaljnije upoznati radi to nijeg i kvalitetnijeg pogleda na bioeti ke aspekte darivanja tijela. ZNA AJ ANATOMIJE Anatomija je znanost o grai tijela ~ivih bia, a njen dio, posebno izdvojen  antropotomija - je znanost o grai tijela ovjeka.1 Mnoga znanja ste ena iz temeljnih medicinskih znanosti tijekom rada lije nika bivaju modificirana kroz njegovu neposrednu praksu, no anatomija na taj na in ne mo~e biti promjenjiva. Iako se na prvi pogled ini da je znanje anatomije neposredno najprimjenjivije uglavnom u kiruakim disciplinama, pravilnijim i potpunijim sagledavanjem pojedinih medicinskih usmjerenja, bez obzira na stupanj stru nog obrazovanja, uo ava se neraskidiva potreba za podacima koje daje samo anatomija (intervencijska radiologija, prva pomo i urgentna medicina, fizikalni pregled pacijenta, meusobno profesionalno sporazumijevanje zdravstvenih djelatnika istog ili razli itih profila, ultrazvu ne i druge metode slikovnog prikaza, fizijatrija i rehabilitacija itd. do kraja niza medicinskih podru ja). Znanje anatomije osnova je za pravilnu sintezu temeljnih medicinskih, klini kih i javnozdravstvenih podru ja. Zaklju ak rasprava u akademskoj zajednici o redukciji kurikuluma anatomije i skraenju vremena za nastavu anatomije jest direktna atetnost za studente, a indirektna (ili dugoro na) za njihove budue pacijente2. Vrijeme je potvrdilo zna aj studioznog pristupa anatomiji iji kurikulum nikada nije bio skraivan, ve naprotiv, novije spoznaje su se obavezno ugraivale u kurikulum. Seciranje je osnovna metoda rada i pou avanja u anatomiji. Ono se nastoji istisnuti iz metodologije nastave anatomije, iako su seciranju najviai polo~aj naspram ostalih metoda rada u anatomiji dali zna ajni lije nici: Hipokrat, Herophilos, Galenus, Andreas Vesalius, William Harvey, Heidelberg Tiedemann i dr. Potonji je o odnosnu lije nika prema anatomiji kazao sljedee:  Doctors without anatomy are similar to moles: they work in the dark and their daily tasks are mole hills. 2 Ovaj citat vrijedi i danas, a neizostavna je napomena u veini njema kih ud~benika anatomije. NASTAVA ANATOMIJE (METODE POU AVANJA, KURIKULUM) Sekcija Naziv ove znanosti isti e osnovnu metodu rada i u enja morfologije tijela: raa lanjivanje mrtvog tijela rezanjem  seciranje. Naziv anatomija dolazi od gr kog izraza anatemnein koji zna i rezati. Istra~ivanje i u enje morfologije tijela ovjeka po elo je u doba drevnih Babilona i Egipta, promatranjem tijela prostim okom - inspekcija. Znanstvene temelje morfologiji, liaene sveenikih interpretacija dali su gr ki anatomi oko VI. st. pr. n. e. Autor prvog anatomskog djela je Alkmeon iz Krotona.1 Zna ajan uspon u razvoju anatomije dogodio se oko 300. g. pr. n. e. u Aleksandriji. Od tada se pored inspekcije u prou avanje morfologije ovje jeg tijela uvodi seciranje. Anatomija je najzna ajniji razvoj do~ivjela u XX. stoljeu, upravo zbog razvoja novih metoda u radu i ato je va~nije, zbog demistificiranog pristupa mrtvom tijelu kao predmetu prou avanja. Religijski pogledi, dotada drakonski i sputavajui, svedeni su na prihvatljiva na ela, ime su se znanost i religija racionalnije i prakti nije postavile prema ovom predmetu. Kompromisna ravnote~a bila je temelj za vee iskorake u znanstveno-nastavnoj djelatnosti, npr. pokretanje i za~ivljavanje programa darivanja tijela. Pored seciranja, vizualizaciji grae tijela doprinose: radiologijske tehnike prikazivanja (dijaskopija, rendgenografija), upotreba radioizotopa (nuklearna medicina), magnetna rezonancija, ultrazvuk i endoskopski aparati. Meutim, osnovna metoda rada i najkvalitetniji na in stjecanja znanja iz anatomije je upravo seciranje, ato isti u naai anatomi: prof. dr. sc. Zdenko Kri~an:  Smatram osobito va~nim upozoriti na injenicu da se anatomija u i prije svega na preparatu i ~ivom tijelu, zatim promatranjem slika, a tekst ud~benika je pri tome samo prijeko potrebno pomagalo, a ne glavni izvor spoznaje. Zato je nu~no da se ud~benik ita promatrajui istodobno slike ili preparate. Impresija od slike ili preparata omoguava mnogo bolju predod~bu nego sam opis jer opis ne mo~e toliko iscrpno prikazati oblik, odnos smjer i sl. 4 prof. dr. sc. Drago Perovi:  Temeljno upoznati grau ovje jeg tijela, to se mo~e samo seciranjem. Postoje doduae i mnoga sredstva, atlasi, mula~e, ali to su sve, iako potrebna, ipak samo pomona sredstva. Jedno prema drugom odnosi se kao studij geografije po atlasima i studij geografije putovanjem po zemlji. 5 Novija istra~ivanja nedvosmisleno su potvrdila neophodnost seciranja kao fundamenta u nastavi anatomije koji se nema ime zamijeniti, ve se nastava mo~e samo proairiti na ostale dostupne tehnike pou avanja.6 To ne zna i dopunu sekciji, jer sekcija nije dopunjiva (npr. trodimenzionalnom animacijom), budui da potpuno pru~a sve aspekte neposrednog prou avanja: trodimenzionalnost, organolepti ku percepciju (pipanje strukture i ocjena konzistencije, npr. elasti nost, mekoa; pravilno predo enje volumena, npr. grudne ili lubanjske aupljine; orijentacija u realnom prostoru); neposredno, nestimulirano prou avanje funkcije anatomske strukture (prou avanje sudjelovanja miaia u pojedinim komponentama slo~enih kretnji u zglobovima); prou avanje se provodi prema odabiru nastavnika, odnosno studenta i nije ograni eno unaprijed odreenim slijedom prikazivanja, kao ato je slu aj sa ra unalnim programima; opa~anje i prou avanje anatomskih varijacija; u enje i usavraavanje sekcijske tehnike. Zaklju ak brojnih anatoma jest da je seciranje, neopravdano smatrano opsolentnom tehnikom u pou avanju anatomije, optimalno spojivo sa recentnim self-directed learning principom. Tim viae ato su studenti koji su u ili anatomiju secirajui, pokazali aire i kvalitetnije usvojeno znanje iz anatomije nego studenti kojima su anatomski preparati ve unaprijed pripremljeni sekcijom i na (demonstracijskim) vje~bama prikazani.* Isklju enjem seciranja i kadavera iz nastave anatomije studenti e prvi put dotai kost, ko~u, krvnu ~ilu i druge organe tek na pacijentu, a u tom e trenutku pred njih ve biti postavljeni zahtjevi pravilne i ekspeditivne vertikalne intergacije podataka iz anatomije, patologije i klinike. Nije po~eljno niti da prvi potez skalpelom student izvede na pacijentu, tijekom vje~bi iz kiruakih disciplina. Kurikulum U novije vrijeme jasno se profilirala tendencija smanjivanja kurikuluma anatomije za studente svih medicinskih profila. Smanjuje se i donedavno optimalno raspolo~ivo vrijeme za edukaciju studenata2. Postupno supstituiranje tradicionalnog pou avanja anatomije seciranjem zamjenjuju mula~e, plasti ni anatomski modeli, computer-assisted learning (softverski programi, trodimenzionalne animacije) i dr. Neki uzroci redukcije kvalitete nastave anatomije mogu se rasporediti u sljedeim kategorijama: visoka cijena usklaenja postojeih dvorana za seciranje sa novim (europskim) propisima; promjena modaliteta u enja uzrokovana potrebama tr~iata za visokokvalificiranim stru njacima u subspecijalisti kim podru jima; edukacija takvih kadrova mora biti maksimalno reducirana i samo u okvirima njihovog radnog anga~mana (problem-based learning); poveanje broja studenata zbog vee dostupnosti visokog obrazovanja; ignoriranje rezultata istra~ivanja koji pokazuju negativne posljedice preustroja nastave anatomije na ovaj na in i predviaju ireverzibilne negativne posljedice u radu kadrova educiranih na taj na in i dr. Na Sveu iliatu Oxford povedena je rasprava o neupitnom smanjenju zastu(*  6 R V t R T V (tv8nprǹӭӭӭӢӭӗrm hP50jhThTCJUaJmHnHsH tH uhThT>*CJaJhThTCJaJhThTCJaJhThT6CJaJhThT56CJaJhThT5CJaJhThT5CJaJhThT5CJaJ hThT hT5hThT5)*T    6 b R T V r T V $a$gdT$a$gdTdhgdT $dha$gdT (tv8PprdgdT$a$gdT2Rbjndr,DHJLXfZhFBhx2424HhLUhc6h~hw9h2h h1Z h Mhchch"kh M h Mh M hA5 hPH5I48:^prX!L#b$d$%%% %"%$dh`a$gdWHdhgdQ $dha$gdQ $dha$gd~$dh`a$gd M $dha$gdWHHLdh|6\^`npr~ V!X!#>#J#L###$$b$l$n$$$$$%%% %"%F%T%`%%%>&^&ƿḩᰩ{ hXhLN_ hXhthPhP56hPht56hWHhWH5hWH hXhXh.!hX hXhX hXhWHhWHhR`5hXhX5 h MhPHhQhPh"khchw9hLUh M6 hLUh M0^&j&n&x&|&&&&&& ''' 'J'L'''(((&(((*(,(L(N(P(j(x(())")P)R)T)V)))b+t+,,--4.Ž㧝㓧㌅~w hXh hXh~j hXhd hXh~rhWHho|.5H*hIhM56 hXhM hXh*hWHh*5hWHhWH5 hXhWHh$QhP hXhDhIh MhWH hXhoh.! hXhLN_ hXht."%*(,(N(P(L0D3777,8.8>8@89=A>DxDDH:H$dh`a$gd'$dh`a$gdI$dh`a$gdWH $dha$gdWH$dh`a$gdp(4.H..$/j/l/n/p/r/z/|/////J0L0000214181<1L1N1`1x11111111111B3D3F3V3X3^3j3l3x3z3B4V4ܽ꥛ hXh0c hXh; hXhs hXhIhPhI56hPh;56 hXh \ hXh9@h2Ah2AB*H*ph hXhS hXhd}hP hXhE hXh8 hXhhWH hXh~rhI1V4d4f444485x5z5555556.6N6677777777888(8*8,8.808<8zuzumfa hWH5 hXhxhWHh*5 hDi5hWHhDi5hWHhWH5 hPH5hx hXh)hPhP5H* h'6hWHhx6hWLhx6mH sH hI hXhx hXhz" hXh hXhe hXh0c hXhs hXh M hXh; hXhV"<8>8T8d8&9899999:6:Z::::d;r;;;;;;;;"<$<&<d<<<=h=z=~====:?|?AAAAAAbBB8CCC"D,DDϡϡ hXh}d hXh"h>! hXhGhT hThxhWHhx5H* hP5H* hXhShPh hXh`LhWHhx6hhx56hWH hXhxhWHhx56>DZDxDDDGGGHH:HpJrJtJvJ`KjKKKLLLLNLLLLLLLMHMnMpMrMMMM*N,N.NhNjNNNNNNNNNǹDzDzǤǝΖǏΈΈ΁ hXh n hXhb hXhu hXhZa hXh hXhL hXhO hXhS hXh>! hXhP hXhrh'h'hx6 h Kc5H*hWH hDi6hWHhx6 hXhx hXh0!h>\ h>!h>!h4ASh>\6 hXh&h Kch KcB*H*ph hXh>\ hXh|Z h>\5h'h'5 h'5 hXhcD hXh[ hXhp5h hXh> hXhh h'0Jh' hXh# hXh.h'h.6([[\ \ \ \6\t\\\\\$]<]N]P]R]]] ^^6^__H_J_L_N_____(a6aharataaabڅܼռܦʼʟ矘Ճz hXhU hXh# hXh: hXhSZ+ hXhX hXh_ hXh$Whh76 hXh7 hXhF= hXh&h4AS hXhS hXhMB hXh{bhh>! hXhQ hXh hXh;-_taBD|`L$ & Fdha$gdpM $dha$gd>!$dh`a$gdu$dh`a$gdp( $dha$gd$dh`a$gd>! $dha$gdWH$dh`a$gdpM$ & Fdha$gdWH pljenosti nastave anatomije u dodiplomskoj edukaciji lije nika. Uzroci toga tra~eni su u smanjenom broju nastavnih sati anatomije s jedne strane i promjenama u metodologiji pou avanja odnosno izvoenja nastave iz anatomije s druge strane.7 PROGRAM DARIVANJA TIJELA: ANATOMIJA I BIOETIKA  Mrtve ljude koji slu~e sekciji ne nazivamo tek truplima ili preparatima, ve darivateljima tijela ili davateljima ostavatine (...). Ophoenje prema njima ne treba i ne smije biti nehumano. To je mrtav ovjek kojem prilazimo s poatovanjem, kojemu smo zahvalni na darivanju tijela. 7 Anton Johannes Waldeyer, anatom Kada su druatvene okolnosti dopuatale povremene napretke u anatomiji, tome su nerijetko bili priklju eni neeti ni postupci. Zapravo, to mo~emo tek danas nazvati neeti nim, jer u tim razdobljima etika nije bila zastupljena kao doktrina, a ljudska prava i moralne norme ekskluzivno je odreivala vlast. Sekcije mrtvih tijela, kao dio nastave anatomije, odvijale su se na javnim mjestima, pred laicima i kojim studentom medicine. Leaevi justificiranih kriminalaca automatizmom su dodjeljivani akolama anatomije, a nerijetke su bile i krae tijela s groblja. Laici su s gnuaanjem gledali na sekciju i time doprinosili razvoju negativih stavova prema anatomiji uope, dajui joj neopravdane atribute surovosti i brutalnosti. Rudimenti takvih stavova zadr~ani su do danas pa prezentacija programa darivanja mrtvog tijela javnosti mora biti dobro takti ki pripremljena i pa~ljivo provedena. Napretkom politike u demokratskom pogledu na va~nost ljudskih prava, otvorena su airoka podru ja eti kih entiteta koja zahtijevaju interdisciplinarni pristup. Samo kompromis izmeu percepcije javnosti, zahtjeva medicinske struke i bioetike mo~e garantirati pravilan odnos javnosti prema programu darivanja tijela i neometan rad anatoma. Pregledom programa darivanja tijela kojeg provodi Zavod za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Rijeci (dalje: Zavod), te pregledom ovoga rada kroz bioeti ke principe deklaracije iz Barcelone: autonomija, dostojanstvo, integritet i ranjivost, mo~e se utvrditi sljedee:9 Autonomnost se ne smije shvatiti samo kao slobodno odlu ivanje, nego odlu ivanje mora biti rezultat prethodnog iscrpnog upoznavanja sa predmetom o kojem se odlu uje. Darivatelji tijela s kojima surauje Zavod potpuno su upoznati sa sudbinom tijela u Zavodu i nakon koriatenja u Zavodu. Istovremeno, darivatelji su svjesni vlastitog doprinosa nastavi i znanosti, zbog ega su joa viae zadovoljni donesenom odlukom o darivanju svojeg tijela nakon smrti. Darivatelji pismeno izjavljuju vlastitu ~elju o ostavljanju svojeg tijela Zavodu za anatomiju. Tako izra~enu ~elju potpisuju i lanovi obitelji darivatelja. Dostojanstvo ne smije biti svedeno na autonomnost. Garancija dostojanstva posti~e se kroz povjerenje obiju strana. Darivatelji u razgovoru sa djelatnicima Zavoda pokazuju radost i olakaanje, a nikako skepsu ili zabrinutost. Zavod s tijelom postupa stru no i ovje no. Obje komponente su zapravo sinteza viaegodianjeg studija medicine i udorednosti usmjerne u humanom postupanju instrumentima kojima raspola~e medicina. Upravo to nastavnici Zavoda za anatomiju ~ele razviti u svojih studenata, usmjeravajui ih u stru na znanja iz anatomije i medicine, te istovremeno u pravilan odnos prema darivateljima tijela  sa zahvalnoau i poatovanjem. Studenti naaeg Fakulteta jedanput godianje obilje~avaju spomen na darivatelje tijela, koji su sahranjeni u grobnici o kojoj brine Medicinski fakultet Sveu iliata u Rijeci. Nerijetko i lanovi darivateljevih obitelji sudjeluju u takvim trenucima. Integritet uklju uje nepovredivost ljudskog bia, polazei od pretpostavke da svako ljudsko bie ima duau koja se ima smatrati svetom. Pridr~avanje ovog principa odgovara na pitanje anglosaksonskih znanstvenika  mo~e li se naruaiti integritet umrloga? Umrle osobe oni ozna avaju izrazom post-mortem persons. Ovaj izraz zadr~ava umrlom svojstvo osobe s pravom na integritet, a isklju uje redukciju umrloga na objekt ili samo mrtvo tijelo.10 Ranjivost ~ivota koje mo~e imati smrtnu posljedicu u ovom slu aju ne mo~e biti razmatrana, jer je smrt ve nastupila. Plaanje darivanja tijela nema dobar u inak na program darivanja tijela, ve ga usporava. Plaanjem tijela izraz doniranje postaje suviaan u nazivu programa, jer se radi o trgovini. Problem moralne prirode koji je posljedica trgovanja tijelom u nastavne svrhe jest korupcija10. Slijedom toga razvija se crno tr~iate mrtvim tijelima. Meutim, financijska naknada obitelji darivatelja tijela eti ki je prihvatljiva. Ovdje le~i opasnost od komercijalizacije koja je, za razliku od naprijed spomenutoga, legalna.10 Zanimljivo je usporediti darivanje mrtvog tijela i darivanje organa za lije enje na sljedei na in: u prvom slu aju nikada se ne mogu dovesti u pitanje prava darivatelja na zdravstvenu zaatitu, kao ato je slu aj kod darivatelja organa za lije enje. Naime, ovdje se u paleti otvorenih bioeti kih pitanja postavlja i sljedee: ima li darivatelj organa za lije enje pravo biti na listi za transplantaciju i imati prednost na takvoj listi? Sultanat Oman smjeaten je na jugu Arapskog poluotoka i dominantna reglija je Islam. U Omanu je razvijen program darivanja tijela, kao osnovni i jedini na in stjecanja tijela za nastavu anatomije. Patrijarhalna druatvena zajednica je u Omanu izrazita i o ituje se u programu darivanja tijela tako ato o darivanju tijela odluku ne donosi darivatelj, nego njegova obitelj. Odlu ivanje obitelji o darivanju tijela njenog lana redovno je povezano s konfliktnim situacijama. Pri tome, mialjenje onoga o ijem se tijelu raspravlja nije zatra~eno.11 Jones, Gear i Galvin, znanstvenici s Novog Zelanda smatraju da nema eti ke zapreke u koriatenju tijela, ili dijelova tijela justificiranih osoba, bez ikakvog prethodnog pristanka, ali samo u znanstveno-nastavne svrhe. Jednak je stav prema uzimanju i koriatenju bioloakog humanog materijala tijekom kiruakih operacija i koriatenju toga materijala u znanstveno-nastavne svrhe.13 Unato  neophodnosti koriatenja kadavera u nastavi anatomije, kojih na raspolaganju imaju sve manje, Kinezi u programu darivanja tijela naglaaavaju poatovanje kadavera i etiku. U tu svrhu osnovali su Centar za medicinsku etiku. Iako je kod njih program darivanja tijela tek nedavno pokrenut i u tome zaostaju za Zapadom, ipak ne pomjeraju edukaciju o bioeti kim aspektima ovog problema u drugi plan.14 ZAKLJU AK Moralne dvojbe koje se eventualno postave, uglavnom zbog povranog pogleda na va~nost programa darivanja tijela u progresu znanstveno-nastavnog sustava i religiozno-misti nih komponenti u mislima pojedinaca, naj eae laika za medicinu, zapravo nestaju pa~ljivijim pogledom na sljedee: Sumiranjem naprijed iznesenoga jasno se vidi sinergija u nastojanjima darivatelja tijela i anatoma. Njihove ~elje niti u jednom trenutku nisu opre ne i ne vode u pregovara ki dijalog kojim svaka strana ~eli za se postii najviai stupanj koristi. Suradnja anatoma i darivatelja je uvijek dogovor (consent), a rezultat toga dogovora je altruisti ki i filantropski cilj - edukacija treih osoba  studenata, buduih lije nika. Program darivanja tijela i nastava anatomije nipoato nemaju kratkoro ni cilj koji je ispunjen uspjeanim polaganjem ispita iz anatomije, ve se cilj uvijek iznova postavlja u svakom pacijentu tijekom radnog vijeka lije nika. Ponekad to nije primjetljivo, jer nije intenzivno kao za vrijeme studija, ali je to uvijek osnova na kojoj nastaje svaka lije nikova djelatnost. LITERATURA Kri~an Z, Ba i V. Kompendij anatomije ovjeka I. dio, Opa anatomija. Zagreb: `kolska knjiga; 1998. McKeown PP, Heylings DJ, Stevenson M, McKelvey KJ, Nixon JR, McCluskey DR. The impact of curricular change on medical students' knowledge of anatomy. Med Educ 2003;37(11):954-61.  HYPERLINK "http://www.ub.uni-heidelberg.de/Englisch/helios/digi/anatomie/tiedemann.html" http://www.ub.uni-heidelberg.de/Englisch/helios/digi/anatomie/tiedemann.html Kri~an Z. Kompendij anatomije ovjeka III. dio, Pregled grae grudi, trbuha, zdjelice, noge i ruke. Zagreb: `kolska knjiga; 1997. Anatomija ovjeka. 2. izdanje: Zagreb: Jugoslavenska medicinska naklada; 1979. Snelling J, Sahai A, Ellis H. Attitudes of Medical and Dental Students to Dissection. Clinical Anatomy 16:165-172; 2003 Turney BW. Anatomy in a modern medical curriculum. Ann R Coll Surg Engl; 89: 104 -107; 2007 Waldeyerova anatomija ovjeka. 17. njema ko izdanje, 1. hrvatsko izdanje; Zagreb: Golden marketing - Tehni ka knjiga; 2009. Kemp P, Rendtorff JD. The Barcelona Declaration: Towards an Integrated Approach to Basic Ethical Principles. Synthesis philosophica 46, 239-251; 2008 Benatar D. Life, death and meaning: key philosophical readings on the big questions. The Misfortunes of the Dead. Rowman and Littlefield Publishers, Inc. 2004. Szczygiel K, Safjan M, Rzeplinski A, Land W, Norton de Matos A, Sister Chyrowicz B, Boloz W, Yussim A, Wichrovski M. Discussion summary: Ethics of Cadaveric Organ Procurement and Allocation (II). Kehinde EO. Attitude to Cadaveric Donation in Oman: Preliminary Report. Transplantation Proceedings, 30, 3624-3625; 1998 Jones DG. Anatomy Departments and Anatomy Education: Reflections and Myths. Clinical Anatomy 10:34-40; 1997 Zhang L, Wang Y, Xiao M, Han Q, Ding J. An ethical solution to the challenges in teaching anatomy with dissection in the Chinese culture. Anat Sci Ed 1:56-59; 2008 ABSTRACT Learning and teaching about Anatomy was based on dissection of cadavers since the oldest school of medicine. The name of the basic method of work is contained in the name of the science itself. Famous ancient and modern physicians-anatomists have emphasized the necessity of dissection in the study of both Anatomy and medicine in general. Such work includes teaching on cadavers, intended for learning anatomy through the dissection. Donating body after death for the educational purposes seems to be the only legal and moral principle of modern education of health personnel. Throughout history, obtaining cadavers for anatomical study was generally illegal, as part of the criminal background. Contemporary Medical ethics (Bioethics) and Anatomy have recognized the exceptional importance of cooperation which is summarized in the touching point, expressed as the title of this paper. Key Words: anatomy, bioethics, body donation, cadaver, dissection, teaching. * Intervjuirajui studente medicine i stomatologije o do~ivljaju sekcije mrtvog tijela, kazali su da im je eventualno loae osjeanje (slabost i vrtoglavicu) uzrokovala temperatura zraka u dvorani za sekciju, a ne sama sekcija mrtvog tijela (op. a.).     PAGE  CIP - Katalogizacija u publikaciji S V E U  I L I ` N A K N J I } N I C A R I J E K A UDK 179:611 UDARI, Luka Bioetika i anatomija: koriatenje tijela umrle osobe u nastavi / Luka udari. - Rijeka : Medicinski fakultet Sveu iliata, Katedra za druatvene i humanisti ke znanosti u medicini, 2010. - (Biblioteka Bioeti ki svesci ; sv. 64) Bibliografija. ISBN 978-953-6384-63-1 I. Medicinska etika -- Studija II. Nastava anatomije -- Davatelji organa -- Bioeti ko glediate 120602001 څ܅ޅ06@BDJLxzPRvxz| .DFH^ĉƉȉļ|x|tx|h4AShV hXh?h9 hXhn` hXhWK hp(5H*h>!h6h h5H*h4ASh8i6 h>!6h4ASh6 hXhh'h5 h5 hDi5 h>!5h'hW5hp(hc h Kc5H* hXhKx+ԊR~J,>RZ^`܎Pb".0Ndv|ٿտտձ䧠љ땎чч hXhK/P hXh hXh@%h9 hXhS h>!56hVhPI56 hXh2$ hXhC hXho8hshPIB*phhVhp( hXhs>5h>! hXhPI hXhPl hXh? hXhx41 HJ^pFNPRlnpxܓ &(*>DJLr”ƔҔ֔˼˼˼˼˼˼ˮˣhkI hXhTphpMhTp5 h95 h>!h h Kc5H*hV hXhm[V hXhF h>!h Kch KcB*ph hXh h9 hTht hXht hXheP hXhK/P hTh>! hThK/P4\l68NXnprt0Л؛Bz.6Jdfhz6|`Ľ񶫠Ә hXh1 hXhFRhpMhFR5h2Ah2AB*phh2Ah9B*ph hXh hXhp hXh S<hpMh S<5 h95 hXhg hXh]4$ hXh>!h9h>!hDi hXhTp4rfڣV Զֶb$ & Fdha$gds| $dha$gd9 $dha$gd>!$dh`a$gd>!$dh`a$gdpM$ & Fdha$gdkI$ & Fdha$gdpM$dh^a$gdDi`̢΢RTԣأڣܣDHNV\^lpvxz|ƥإN ȧʧļļص홅 hXhaOh6h6B*H*ph hXh| hXhhDwhVh@E56h>! hXh@EhVhkI hXh?hpMh?5 h95 hXh h Kc5H* hXhh9h9h@6 hXh@4ܨ&HZ4bd \z̫Ϋԫ֫ V\fjtxƬJ\Ʈخ  <JLPVdfv|ί hXhc5C hXh\ hXhQJ hVh9 hXhh>! hXhNm hXhhDwh9hXn5H* hXhaOIίޯ&(JNVXZtvZ:l X^dԶֶ(*¸ĽĨ hXhBS6 hXhG1h9h95 hXh"L^hDi hXhHZ] h Kc5H* hXhbq hXhbk hXh30h9h305H*h9h5H* hXhh>! hXhS hXhc5ChVh95ʺ\`np`bʼм 02 8:\^DFH^`t~(*»»´ɴyqj hXh2Ah8 B*phh2AB*phhP hXhP hXh>!h>!hs|hoq5 hXh hXhoq hXho hXhp hXhw hXh~,hs| hXhd hXhd5hVhV6hV hXhZ| hXh hG1 hXhG1&bF^`*z2*V 4HJ$ & F hhdh^ha$gd2A$ & F hhdh^ha$gd\ $dha$gd\$ & Fdha$gds|HJLpz02(*48:LNPTVdfhŸ𭦟~w~w~pw~pw~ hXh{4 h\h\h\ hXh\ h>!h>!h{4h>! hXhP0f hXhoq hXh>!h2AhP0fB*phh2Ah M0JB*phh2Ah{40JB*ph$jh2Ah MB*Uphh2Ah MB*phjh2Ah MB*Uph,68:HJL\^`xz~ .048"$&2468:246HJLȼhF+CJaJmH sH hh'CJaJmH sH hh'CJaJhh'5CJaJh#5CJaJht@h{4 hXhP0f hXhoq hXh\h\ h\h\ hXh{496\nr6v>@T~⼱{phpdh{DhXRCJaJh'hXRCJaJh'hXR0JCJaJhhCJaJhh CJaJhF+CJaJhh=CJaJhh'CJaJhhWLCJaJhF+CJaJmH sH hh=CJaJmH sH hh'CJaJmH sH hhCJaJmH sH &J>@ hh]h`hgd &`#$gdL$a$gdp( $dha$gd\$dh`a$gd\ ʸʸʭhhCJaJhmhTCJaJmHsHhJzhTmHsH"hTCJOJQJ^JaJmHsH(hJzhTCJOJQJ^JaJmHsHhXR hXR0JjhXR0JUh{Djh{DU PF2b $dha$gd\gdTgdTB 0090&P 1h0:pO .!"#$% DyK Mhttp://www.ub.uni-heidelberg.de/Englisch/helios/digi/anatomie/tiedemann.htmlyK http://www.ub.uni-heidelberg.de/Englisch/helios/digi/anatomie/tiedemann.htmlyX;H,]ą'c^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List *W* V+Strong5\jj V Table Grid7:V04 @4 Footer  p#.)@!.  Page Number424 Header  p#N^@BN x Normal (Web)dd[$\$ mH sH tH 6U@Q6 P0f Hyperlink >*B*ph>@b> ' Footnote TextCJaJ@&@q@ 'Footnote ReferenceH*H@H Yj Balloon TextCJOJQJ^JaJRe@R THTML PreformattedCJOJQJ^JaJP/P THTML Preformatted Char OJQJ^JPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] &XX=X  H^&4.V4<8>DNXS[څ`ί14679:;<>?@nopqstuvxyz| "%:H_bJ2358=Arw{}K%LrLXX !8>>@=(  V = # ="? B S  ?tX= t)2ad(38EUY  9DFQRX^`u17U^r9:st-Q`amnwy45W    $ & J K L M S f  K L  ! . 0 7 9 ? A 12ABu/078>?EFSfop &(<=KLz{.NO %&9Opq23QRbc (   23&8] PRg%')+,<=qr   !!8!9!:!;! " "&"("C"D"e"h"y"z"""""""##4#6#O#P#X#Z#y#|###$$H$J$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%%%%% & &&&j'k'+(-(G(H(R(U(^(`(a(b(((%)')))))))**O*P*****++++++++++,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, - -----*-+-4-5->-@---------.. . . .#.....//(/)//]/_/////// 0 0Z0[0j0k0 1 1<1Q1Z1\1p1~111112 2-202W2X2]2^2222222223333E3F3K3j3q3r3333344 4 4$4%4A4B4H4I4444444444445555#5%5&5A5B5L5M5X5Y5\5^5a5c5i5k5t5v5{5}555 6 666666677'7(7y7{77788888949f9x9y999::2;3;=;>;f<h<s<t<<<<<<<<<$='=+=/=6=9=;=>=C=E=J=K=U=W=q=r=====>>'>(>v>{>>>>>>>>>p?q?????????@@1@3@T@^@@@@@@AA#A+A6A:A=AEAHAJAMAOAQA_A`AAAAAlBmBBBBBBB C CC$C,C-CSCTCxCyCCCCC-D.D}D~DDDDDFF@FAFNFOF^F`FjFkFFFGGGGHHHHHHII0I1IeIfIIIIIIIJJJJ.J0JJJJJJJ KKKKK&LrLtLLLDMEMPMQMXMZMMMMMNNPNQNNNNNNN*O+O2O3O4O6OOOOOOOOOOOOOOOOOOOPP P PPPPP$P%P&P(P.P/P0P2P/]/_//202%5&5L5M555772;3;<<q=r=p?q?*A+A_A`ASCTCDDFF^F`FiFkFGG0I1IJJJJKKK&LsLtLLLDMEMMMNNNN*O+OOOPPQ QtQuQRR#RUUUUVVVVVVVVVVWW'W(WQWRW]W^WiWjWwW{WWWWWXXAXBX\X]XkXlXXXXXXXXXXXX . / 9 -  ""U(`({778]9r==>?GGKKMMNNOOPPP QUQuQRR%RRRySTUVVVVVVVVVVVWWWWXXXRRUVVVVVVVVVVVWWWX91D(_ b+^nޫ ($2&!|H!^*"# #$$]4$ON$-%K% U%'k'K%(p($)Q')T*V+SZ+ ,_k,o|.u/$0x 1/1$D1AD2K2J[2v23H3|3{4y5s>5d5`6BS6h7$O8o8{9R:}:};< S<==JW=X=4Y=>w>?t@2A 5AMBCSC Cc5CA\CcCU3D0o:WKX= .A>\n`butLv  J~rYjd T\c \i7"a*WCE62!@@>Doi cx'LDwG"o8 fU42LV7>^Ot0z#"N/NmUU@9999|  %*-X ,<BHR\UnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x Arial5. .[`)Tahoma?= .Cx Courier New;Wingdings7$BCambriaA$BCambria Math"qvqvجXF I+ I+Yr4UU 3QHPH?= 2!xx (Medicinski fakultet Sveu iliata u Rijeci Lea PadelaNIKOLAUS`                Oh+'0t  $ 0 < HT\dl,Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci Lea Padela Normal.dotm NIKOLAUS2Microsoft Office Word@F#@8f*@^?3)@^?3) I՜.+,D՜.+,T hp|  +U )Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci Title 8@ _PID_HLINKSA [Mhttp://www.ub.uni-heidelberg.de/Englisch/helios/digi/anatomie/tiedemann.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Ft3)Data 1TablebWordDocumentDSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q