Naslov
Antun Barac o Franu Mažuraniću
(Antun Barac on Fran Mažuranić)

Autori
Mihanović-Salopek, Hrvojka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik o Antunu Barcu / Maštrović, Tihomil - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 237-253

ISBN
978-953-7823-42-9

Skup
Znanstveni skup o Antunu Barcu. Hrvatski književni povjesničari, sv. 14

Mjesto i datum
Crikvenica, Hrvatska; Zagreb, Hrvatska, 24.04.2014. - 26.04.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Antun Barac, Fran Mažuranić

Sažetak
Na temelju zatečenog stanja hrvatske znanosti o književnosti koja se u to doba temeljila na filologiji, pozitivizmu i estetskim raspravama, Antun Barac je, kombinirajući više metodskih pristupa, u velikoj mjeri napravio prodor sociološkog analiziranja književnosti. Njegovo sagledavanje društvene važnosti književnog djela nije predstavljalo samo mjerenje književnog obuhvaćanja društvenih slojeva i značenja književnog djela u narodnom životu, već se očitovalo i u nezaobilaznom sagledavanju estetsko-oblikotvorne uvjetovanosti djela, a pored toga i u filozofsko-ontološkom smislu, tj. procjenjujući koliko je ideja književnog djela humanistički, dakle i etički univerzalna. S takvih književnokritičkih pozicija Barac je prišao svojoj valorizaciji Frana Mažuranića o kojem je pisao u više svojih radova: „Stjepan Radić – Fran Mažuranić“, 1928. ; „Fran Mažuranić (Pabirci s pisama)“, 1928. ; „Matija Mažuranić i Fran Mažuranić“, 1928. ; „Vladimir Nazor i Fran Mažuranić“, 1931. ; „Posljednji dani Frana Mažuranića“, 1948. ; A. Barac: „Uvod, Strijele i strelice (Momos)“, u: Građa za povijest književnosti hrvatske, JAZU, knj.16, Zagreb, 1948. ; a parcijalno se dotaknuo djela Frana Mažuranića i u svojoj raspravi „Regionalizam u književnosti“ uvrštenoj u knjigu Književnost i narod, Matica hrvatska, kolo 6, knj. 35, Zagreb, 1941. U cjelini svih navedenih radova Barac je pružio afirmativnu, pohvalnu analizu Mažuranićeva rada, ali je ujedno (na temelju koresponedencije s Franom Mažuranićem) bio svjedok izgubljenih Mažuranićevih rukopisa na hrvatskom i osobito na njemačkom jeziku, te je ta gorka spoznaja bila uzrokom što je na Mažuranićev rad sve više gledao kao na nesagledan torzo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA