Pregled bibliografske jedinice broj: 1006978
Žene na hrvatskim radijskim postajama: Novinarke rade, a muškarci šefuju
Žene na hrvatskim radijskim postajama: Novinarke rade, a muškarci šefuju // Vjerodostojnost medija ‒ „Medijska agenda 2020. ‒ 2030."
Zagreb, Hrvatska, 2019. (predavanje, međunarodna recenzija, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 1006978 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Žene na hrvatskim radijskim postajama: Novinarke rade, a muškarci šefuju
(Women journalists at Croatian radio stations - they work and man bossing)
Autori
Ivanuš, Željana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
Vjerodostojnost medija ‒ „Medijska agenda 2020. ‒ 2030."
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.06.2019. - 08.06.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
žene, novinarke, rodna ravnopravnost, glavne urednice, direktorice
(women journalists, gender equality, women chief editors, managing directors)
Sažetak
Novinarstvo u Hrvatskoj postaje dominantno ženska profesija. To se najviše ogleda u odnosu diplomiranih novinarki i novinara. U posljednjih deset godina, novinarsku diplomu dobilo je 858 novinarki i 244 novinara, odnosno 77, 85 posto žena i 22, 15 posto muškaraca (HZZ, 2019). Istraživanje Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) iz 2012. o položaju žena u medijima u zemljama članicama Europske unije pokazalo da su žene marginalizirane u procesima odlučivanja unatoč sve većoj feminizaciji profesije. Prema izvješću Global Monitoring Projekta iz 2015. žene drže 27 posto poslova na visokim rukovodećim mjestima u medijima. Većina istraživanja medija u Hrvatskoj fokusirana su na reprezentaciju žena u medijima (Tomić-Koludrović i Petrić, 2003, Knežević i Car, 2011 ; Sever i Andraković, 2013 ; Car, Leaković, Stević i Stipović, 2017 ; Vilović i Majstorović, 2017 ; ) dok su rijetka istraživanja koja se bave položajem žena zaposlenih u medijima (Peruško-Čulek i Uzelac 2000 ; Zgrabljić Rotar 2011 ; Vozab i Zember, 2016). Bez obzira na proces feminizacije novinarske profesije i na povećanje broja visokoobrazovanih novinarki i dalje su muškarci u većini na mjestima glavnih i odgovornih urednika odnosno gatekeepera koji odlučuju koje informacije će biti objavljene. Cilj ovoga rada je istražiti položaj žena na uredničkim i upravljačkim pozicijama na hrvatskim radijskim postajama te utvrditi postoji li razlika između javnih i komercijalnih postaja, nacionalnih i regionalnih odnosno lokalnih. Nadalje želimo utvrditi koliko ima žena na mjestima voditeljica i urednica informativnih emisija, jesu li novinarke zadužene za lakše teme poput obrazovanja, zabave, kulture, dječjeg programa, i sl. Kako bi se dobili odgovori na istraživačka pitanja provest će se kvantitativno istraživanje uz pomoć on-line anketnog upitnika koji će biti poslan svim radijskim postajama upisanim u upisnik Agencije za elektroničke medije. Istraživanje će trajati 15 dana. Dobiveni rezultati će se deskriptivno povezati i usporediti sa sličnim istraživanjima provedenim u Europi i SAD-u. Na temelju rezultata istraživanja kreirat će se preporuke za poboljšanje položaja žena odnosno novinarki i urednica u hrvatskim medijima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti