Naslov
Bioetičke konzultacije: između pravne nedorečenosti i stvarne potrebe (primjer KBC-a Rijeka)
(Bioethics Consultations: Between the Legal Uncertainties and Actual Needs (Example of the University Hospital Rijeka))

Autori
Sorta-Bilajac, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Hrestomatija hrvatskoga medicinskog prava

Urednik/ci
Turković, Ksenija ; Roksandić Vidlička, Sunčana ; Maršavelski, Aleksandar

Izdavač
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
335-345

ISBN
978-953-2701-02-9

Ključne riječi
Klinička bioetika ; bioetičke konzultacije ; etička povjerenstva ; medicinsko pravo ; kodeksi ; zakoni
(Ethics ; clinical ; ethics consultations ; ethics committees ; jurisprudence ; codes of ethics ; statutes and laws)

Sažetak
Konzultacije u zdravstvenoj skrbi (engl. Healthcare Ethics Consultation - HEC) su usluge koje pruža pojedinac ili grupa s ciljem pomaganja pacijentu, obitelji, skrbnicima, zdravstvenim djelatnicima, te svim ostalim uključenim stranama pri suočavanju s neizvjesnostima ili sukobima vezanim uz pitanja opterećena moralnim vrijednostima prisutna unutar sustava zdravstvene. One se dijele na dvije osnovne grupacije: kliničke etičke konzul-tacije (engl. Clinical Ethics Consultation - CEC) i organizacijske etičke konzultacije. Ukoliko se kliničkim etičkim konzultacijama – koje dominantno rješavaju pitanja vezana uz svakodnevnu skrb za pacijenta u kliničkom okružju dodaju još i pitanja vezana uz istraživanja koja se mogu provoditi unutar sustava biomedicine i zdravstva, sintagma kliničke etičke konzultacije zahtje-va proširenje svog smislenog sadržaja, te je uputnije koristiti sintagmu bioetičke konzultacije. Sustav bioetičkih konzultacija prepoznaje tri razine: 1. etička povjerenstva (rad u većim grupama, obično se sastoje od 12-15 članova), 2. timske konzultacije (manje grupe za savjetovanje, kao npr. podgrupe etičkih povjerensatva, obično se sastoje od 3-4 člana), 3. individualne konzultacije (pojedinačno, tj. licem u lice). U Hrvatskoj ne postoje timske i individualne konzultacije. Prema literaturi, sva istraživanja iz područja kliničke bioetike u Hrvatskoj usmjerena su na povjerenstva za etička pitanja na (medicinskim i srodnim) fakultetima ili u zdravstvenim institucijama. Iz toga se može zaključiti da su sva hrvatska kliničko-bioetička iskustva, u smislu analize sustava bioetičke potpore u kliničkom okruženju, obilježena isključivo aktivnošću etičkih povjerenstva. Posebno je važno istaknuti da je u tim istraživanjima - u kojima je analizirana njihova aktivnost, sastav, funkcije koje obavljaju, edukacija njihovih članova i sl. (istraživanjem je obuhvaćena 241 zdravstvena institucija) - analiza znanstveno- istraživačkih protokola navedena kao glavna funkcija bolničkih etičkih povjerenstava u Hrvatskoj, zanemarujući ostale važne funkcije (edukacija, analiza slučaja i konzultacije, te pisanje smjernica i institucionalnih protokola). Takva situacija dodatno otežava traženje pomoći kod rješavanja etičkih dilema u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Razlog tome može biti i činjenica da su naša etička povjerenstva tzv. miješanog tipa. Predstavljaju, u stvari, kombinaciju funkcija istra-živačkih i kliničkih etičkih povjerenstava. Od 2002. godine započeli su konkretni napori Nacionalnog bioetičkog povjerenstva RH (oformljenog 25. listopada 2001.) na nacionalnoj razini da se razdvoje istraživačko-etičke od kliničko-etičkih funkcija, te i službeno oforme te dvije vrste povjerenstava u hrvatskim zdravstvenim ustanovama. Prijednog Nacionalnog bioetičkog povjerenstva usvojen je tek 2006. te je kroz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz postojećeg etičkog povjerenstva izdvojena institucija povjerenstva za lijekove. Na žalost, i dalje dominantan legalistički pristup u osnivanju kliničkih etičkih povjerenstava, pretvara potencijalno korisna u čisto birokratska tijela, koja postoje uglavnom da bi se zadovoljili zakonski zahtjevi. Pregled desetogodišnje aktivnosti Povjerenstva za etička pitanja KBC-a Rijeka (od njegovog osnivanja 15. siječnja 1997. sve do kraja 2006. godine) potkrjepljuje sveopće prisutan hrvatski trend analize znanstveno- istražvačkih protokola kliničkih istraživanja kao dominantne funkcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Pravo, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)

Napomena
Nastavni materijal

POVEZANOST RADA