Pregled bibliografske jedinice broj: 1005433
Etički naturalizam i opstanak čovjeka - preživljavanje i reprodukciju držimo kao (ne)povredive vrijednosti
Etički naturalizam i opstanak čovjeka - preživljavanje i reprodukciju držimo kao (ne)povredive vrijednosti // 18.LOŠINJSKI DANI BIOETIKE, Mali Lošinj, 2019 / Čović, Ante ; Jurić, Hrvoje ; Matijević, Mira (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2019. str. 58-59 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1005433 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etički naturalizam i opstanak čovjeka -
preživljavanje i reprodukciju držimo kao
(ne)povredive vrijednosti
(Ethical naturalism and survival of man -
survival and reproduction are considered as
(non) detrimental values)
Autori
Brdarević, Marija ; Kocijan, Ivna ; Pranjić, Kozlek, Zrinka ; Bebek, Mario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
18.LOŠINJSKI DANI BIOETIKE, Mali Lošinj, 2019
/ Čović, Ante ; Jurić, Hrvoje ; Matijević, Mira - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2019, 58-59
Skup
18.Lošinjski dani bioetike = 18th Lošinj days of Bioetics
Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 19.05.2019. - 22.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
etički naturalizam, opstanak, reprodukcija, patnja, ljubav ;
(ethical naturalism, survival, reproduction, suffering, love ;)
Sažetak
Etički naturalizam kaže što je prirodno dobro za ljude. Prema autorima kamen temeljac za ljudsku dobrotu je opstanak i reprodukcija što su nepobitne činjenice potrebne za opstanak čovječanstva. Moralne vrline kao razboritost, prijateljstvo i odanost spadaju u ljudske odnose. Čovjek racionalno može izabrati sve te vrline, ali i ne mora. Autori odbacuju hedonistički pristup prema kojemu je vrijednost života ravnoteža užitaka i boli. Zbog svoje nutarnje nespremnosti ili pomanjkanja spomenute ravnoteže (humanosti) čovjek se sve više osjeća ugrožen od drugog čovjeka, zatvara se u sebe, i traži svoja prava. Upravo patnja i bol mogu uzdići do pune sreće. Svrha suživota je obogaćenje, duhovni rast i vježbalište vlastite strpljivosti. Prihvaćanje patnje smanjuje strah od rađanja, a mlade ljude hrabri za brak i potomke. Osjećati ponos zbog „trpljenja“ znači napredak i postignuće jer predmet tog ponosa je samo dobro koje je osoba imala pri ruci. Ako možemo djelovati za dobro drugih s lakoćom i zadovoljstvom ulazimo u područje majstorske vrline koja je korektiv općim ljudskim težnjama. Ime joj je ljubav.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Zdravstveno veleučilište, Zagreb
