Naslov
Čemu ekološka etika?
(Why we need environmental ethics)

Autori
Trako Poljak, Tijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Studentski bioetički simpozij: Znanost, etika i budućnost

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.05.2019. - 21.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
ekološka etika, antropocentrizam, ekocentrizam
(environmental ethics, anthropocentrism, ecocentrism)

Sažetak
Čovjekovim aluniranjem (Apolo 11) 1969. godine i izvještajem Rimskog kluba, teza o neiscrpivosti prirode i beskonačnosti kvantitativnog rasta na njezin račun, bila je izložena različitim kritikama i više je neobranjiva bilo kakvim argumentima. Zemlja se ne smije shvaćati isključivo kao resurs, već kao „živi planet“, ograničen, osjetljiv na izvanjski utjecaj, kao što je i sama ljudska egzistencija. Od 1970-ih godina do kraja prošlog stoljeća razvila se plodna rasprava o pitanjima štetnih posljedica za ekološke sustave. U tom razdoblju nastalo je nekoliko teza značajnih za odnos ekologije i etike, koje su znanstveno problematizirane i publicistički obrađivane. Ekološka etika, kao spektar raznolikih etičkih orijentacija i koncepata ekocentrično usmjerenih, općenito pripada „zelenom političkom mišljenju“ – velikom pokretu za zaštitu prirode i raznolikost njezinih oblika života, nastalom u prošlom stoljeću. Ekološka etika (engl. environmental ethics ; njem. ökologische Ethik), koristi se kao sinonim za etiku okoliša. Općenito, to je specifično područje filozofskog istraživanja i učenja o utemeljenju etičkih normi kao kriterija moralnog ponašanja prema živom svijetu i ekosustavima u prirodi. Etička učenja i etika kao znanost odavna su poznati. Međutim, potrebno je posebno razvijati i ekološku etiku. Naime, u ljudskoj civilizaciji od neolitika do danas, naročito u posljednjem stoljeću, zbile su se značajne promjene koje su utjecale na promjene u prirodi i okolišu ali i na shvaćanje (refleksiju) odnosa čovjeka i prirodnog okoliša. Na promjene su naročito utjecale brze tehnološke inovacije u modernom društvu. Negativne posljedice u prirodi ukazuju na to da nisu dovoljni ekonomski, tehnički odnosi, nego je potreban i primjeren etički odnos. Tehnološke promjene pred čovjeka postavljaju neke nove, etičke dileme, na koje ne može zadovoljavajuće odgovoriti „tradicionalna“, odnosno „klasična etika“. Kao što je za nju bitna pretpostavka uvažavanje čovjeka, tako je i za ekološku etiku bitna pretpostavka uvažavanje prirode.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA