Naslov
Estetika slobode
(The Aesthetics of Freedom)

Autori
Pešić, Boško

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
3. znanstveno-stručni skup »Filozofija između znanosti i religije« / Pešić, Boško ; Sekulić, Damir - : Hrvatsko društvo Karl Jaspers, 2019, 38-39

ISBN
978-953-57781-1-0

Skup
3. znanstveno-stručni skup Filozofija između znanosti i religije

Mjesto i datum
Jankovac, Hrvatska, 31.05.2019. - 02.06.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Estetika ; sloboda ; estetika otpora ; oslobođenje
(Aesthetics ; Freedom ; Aesthetics of Resistance ; Liberation)

Sažetak
Sloboda bez smisla, iako nikada nije besmislena, po svom ozbiljenju upitna je sloboda. Upravo zbog toga u filozofskom pitanju o slobodi nemoguće je zaobići pitanje o njezinu smislu. Taj smisao se, prema Kantu, ne nadaje toliko iz unutarnjeg iskustva, koliko se razaznaje iz potrebe razumijevanja svijeta. Djelo slobode nije tek jedno među mnogim ljudskim djelima, već njihova pretpostavka i razlog. U svojim najvišim dosezima sloboda na taj način egzistenciji ostavlja krajnju mogućnost u kojoj se ona sama pojavljuje kao estetski monolit. Estetika slobode, naime, sagledava njenu uzvišenost – uzvišenost koja se suprotstavlja svakoj bijedi trpljenja njezina izostanka. Sinkopa slobode u sebi sadrži njenu estetsku izvodljivost kao trzaj koji je ravan nadomaku, ali ne i otkriću slobode, one slobode koju su mnogi u nizanju epoha u brojnim navratima težnje različito razmatrali, ali ju zbog bijega od odgovornosti za nju nikada u cjelini njene uzvišenosti nisu do kraja otkrili. Ovo izlaganje pokušat će utoliko dati svoj doprinos u razumijevanju pitanja je li filozofsko poimanje slobode uistinu poput domišljanja kvadrature kruga (Arendt).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
Freedom without meaning, although never meaningless, is by its actualisation a questionable freedom. That is why in the philosophical question of freedom it is impossible to bypass the question of its meaning. That meaning, according to Kant, is not given so much from inner experience, as it is discerned from the need of understanding the world. The act of freedom is not merely one of the many human acts, but their premise and reason. In its highest reaches, freedom in this way leaves the ultimate possibility to existence in which it itself appears as an aesthetic monolith. The aesthetics of freedom, namely, looks at its sublimity – the sublimity that opposes any misery of suffering its absence. The syncope of freedom within itself includes its aesthetic feasibility as a jerk that is equal to the nearness, but not the discovery of freedom, the freedom that many in the sequencing of epochs in numerous occasions of aspiration considered differently, but because of escaping responsibility for it, they have never discovered it in the totality of its sublimity. This presentation will inasmuch try to give its contribution in understanding the question of whether the philosophical concept of freedom is truly like thinking up a square circle (Arendt).

POVEZANOST RADA