Naslov
Spontana osteonekroza koljena (SONK)

Autori
Delimar, Valentina ; Jurina, Andrija ; Dimnjaković, Damjan ; Bojanić, Ivan

Izvornik
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora (0024-3477) 141 (2019), 3-4; 81-90

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
osteonekroza – dijagnoza, etiologija, farmakologija, kirurgija ; koljenski zglob – dijagnostički prikaz, kirurgija, patologija ; zglobna hrskavica – kirurgija, patologija ; osteoartritis koljena – dijagnoza, etiologija ; bifosfonati – terapijska primjena ; magnetska rezonancija ; kirurška dekompresija ; artroplastika – metode ; hrskavica – transplantacija ; ortopedski kirurški zahvati – metode
(osteonecrosis – diagnosis, drug therapy, etiology, surgery ; knee joint – diagnostic imaging, pathology, surgery ; cartilage, articular – pathology, surgery ; osteoarthritis, knee – diagnosis, etiology ; diphosphonates – therapeutic use ; magnetic resonance imaging ; decompression, surgical ; arthroplasty – methods ; cartilage – transplantation ; orthopedic procedures – methods)

Sažetak
Spontana osteonekroza koljena (SONK) najčešći je tip osteonekroze koljena koji dovodi do oštećenja suphondralne kosti i, u najvećeg broja bolesnika, do propadanja zglobne hrskavice te nastanka sekundarnog osteoartritisa. Nastanak SONK-a objašnjava se dvjema teorijama, vaskularnom i traumatskom. Vaskularna teorija zasniva se na postojanju poremećaja u opskrbi kosti krvlju zbog čega dolazi do lokalizirane ishemije i nekroze suphondralne kosti. Prema traumatskoj teoriji, zbog povećanoga mehaničkog stresa nastaju frakture u insuficijentnoj suphondralnoj kosti, stvara se lokalni edem te dolazi do ishemije i nekroze. SONK se najčešće javlja u žena srednje i starije životne dobi, kao spontana, naglo nastala bol u području medijalnog kondila femura, i to bez prethodne traume. S obzirom na to da se na standardnim radiološkim snimkama karakteristični znakovi javljaju tek u uznapredovalom stadiju, zlatni standard za postavljanje dijagnoze jest magnetska rezonancija. Liječenje ovisi o veličini i stadiju osteonekrotičnog oštećenja. Mala oštećenja nižeg stupnja uglavnom se uspješno liječe konzervativno, i to u prvom redu rasterećenjem zahvaćenog ekstremiteta pri hodu uz provođenje fizikalne terapije. Srednje velika oštećenja liječe se ili konzervativno ili kirurški, dok se velika oštećenja gotovo uvijek liječe kirurški. Od tzv. poštednih kirurških metoda rabe se artroskopska stimulacija koštane srži tehnikom mikrofraktura, dekompresija koštane srži, ugradnja koštanohrskavičnog autolognog ili homolognog presatka, ugradnja umjetnog presatka te korektivna osteotomija otvaranja s medijalne strane proksimalne tibije. No, nakon što dođe do kolapsa suphondralne kosti jedini izbor liječenja jest ugradnja endoproteze koljena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA