Naslov
O Markovićevim filozofskim rukopisima u arhivima HAZU
(About Marković’s philosophical writings in HAZU archives)

Autori
Marotti, Bojan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni

Skup
Život i djelo Franje Markovića (Križevci, 26. VII. 1845 – Zagreb, 15. IX. 1914)

Mjesto i datum
Križevci, Hrvatska, 07.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Franjo Marković ; Johann Friedrich Herbart ; herbartovci ; Bernard Bolzano ; Robert Zimmermann ; protuhegelovci ; Markovićeva rukopisna ostavština ; logika ; Markovićeva rukopisna logika ; arhivi HAZU
(Franjo Marković ; Johann Friedrich Herbart ; Herbartianists ; Bernard Bolzano ; Robert Zimmermann ; anti-Hegelians ; Marković’s manuscript heritage ; logic ; Marković’s manuscript on logic ; HAZU archives)

Sažetak
U Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i u Arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU čuva se bogata rukopisna ostavština hrvatskoga filozofa, klasičnoga filologa, književnika, kazališnoga i književnoga kritičara Franje pl. Markovića (1845. – 1914.), prvoga profesora filozofije na obnovljenome Zagrebačkome sveučilištu (1874.). Znatan dio te ostavštine čine filozofski rukopisi. Među njima se najvećim dijelom nalaze predavanja (ili pripreme za predavanja), različitoga stupnja dovršenosti, što ih je Marković držao svojim slušačima na Sveučilištu sve do odlaska u mirovinu (1909.), a povremeno i poslije – tako reći do smrti. U radu se ponajprije navode najvažniji od spomenutih rukopisa, te se podastire njihov kratak opis. Posebice se upozorava na »čitkost«, budući da se u ostavštini nalaze kako Markovićevi autografi, tako i različiti prijepisi pojedinih Markovićevih djela koje su načinili njegovi slušači. Autografi su, u načelu, znatno teže čitljivi. Potom se upozorava na to da se ti rukopisi odnose na različite odsječke filozofije, jer je Marković predavao gotovo sve filozofske struke, od logike do estetike, pa i neke znanosti koje danas ne smatramo dijelovima filozofije, primjerice psihologiju i pedagogiju. S time se u vezi razmatra i uobičajeno shvaćanje Markovića (isključivo) kao estetičara, te se ustvrđuje da ono ne stoji, te da ga valja u potpunosti izmijeniti. K tomu, kritički se propituje i svrstavanje Markovića među herbartovce, jer je ono u velikoj mjeri upitno, budući da mi o Markovićevoj filozofiji, u smislu cjeline, znamo zapravo vrlo malo, bolje reći – znamo samo neke ulomke te cjeline. Potom se razmatraju načela na kojima se osniva priređivanje kritičkoga izdanja Markovićeve rukopisne "Logike". Na kraju se predlaže da se svi Markovićevi filozofski rukopisi objave, kako bi misao jednoga od najvažnijih hrvatskih filozofa otkada se u Hrvatskoj filozofira na hrvatskome jeziku, mogla napokon biti proučena u svojoj cjelovitosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA