Naslov
Utjecaj različitog rasporeda biljaka, jednake gustoće sklopa, na prirod i mogućnost berbe kombajnom nekih sorata niskog graha mahunara (Phaseolus vulgaris L. var. nanus Martens)
(The influence of different plant scheme, the same plant density, on the yield and harvest possibility by combine harvester of some dwarf French bean varieties)

Autori
Borošić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Fakultet poljoprivrednih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
16.06

Godina
1980

Stranica
73

Mentor
Pavlek, Paula

Ključne riječi
niski grah mahunar, sorte, raspored biljaka, visina biljke, krupnoća mahuna, prinos
(dwarf French bean, varieties, plant scheme, plant height, pod greatness, yield)

Sažetak
Uvođenjem u proizvodnju samohodnih kombajna s frontalnim uređajem za berbu mahuna širine preko dva metra, umjesto kombajna koji su brali samo 1 ili 2 reda u prohodu, počinju i istraživanja o utjecaju gustoće sklopa i oblika vegetacijskog prostora biljke na komponente prinosa graha mahunara. Istraživanje je provedeno 1972. i 1973. na pokušalištu Zavoda za vrtlarstvo u Maksimiru. Postavljen je dvafaktorijalni pokus po blok metodi sa slučajnim rasporedom kombinacija u pet ponavljanja. Sijane su tri sorte niskog graha mahunara (Favorit, Processor, Top crop) s tri različita rasporeda biljaka. Gustoća sklopa bila 40 biljaka na m2, a varirani su razmaci redova: 60, 30 i 15 cm, te razmaci biljaka u redu: 4, 2 cm, 8, 3 cm i 16, 7 cm. Uz dva pravokutna oblika vegetacijskog prostora biljke, uži i širi pravokutni oblik, u istraživanju je bio i jedan, gotovo, kvadratni oblik vegetacijskog prostora (15 cm x 16, 7 cm). Norma sjetve je uvećana za 40 %, a "čupanjem" viška biljaka poslije nicanja dobio se planirani sklop. Prinos ukupne zelene mase povećava se smanjenjem razmaka redova i povećanjem razmaka između biljaka u redu i iznosi od 21, 65 do 25, 10 t/ha u 1972. i od 17, 65 do 24, 80 t/ha u 1973. Smanjenjem razmaka redova, prinos tehnološki zrelih mahuna u jednoj se godini povećava (od 7, 59 do 10, 86 t/ha), a u drugoj, pri uskom razmaku redova, ostaje na razini prinosa širokog razmaka redova (oko 8, 35 t/ha). Širi pravokutni raspored biljaka (razmak redova 30 cm) daje za oko 20 % veće prinose mahuna od užeg pravokutnog rasporeda biljaka. Krupnoća mahuna, izražena kao broj mahuna u 1 kg, iznosi od 247 do 283 komada u kg u 1972. te od 292 do 326 komada u kg u 1973. Pri kvadratnom rasporedu biljaka više mahuna istovremeno dospijeva u tehnološku zrelost, mahune su sitnije, ali je prinos veći. Visina biljke (oko 31 cm) i visina do prve tehnološki zrele mahune (oko 9 cm) nisu se mijenjale promjenom oblika vegetacijskog prostora biljke u prvoj godini. U drugoj godini, pri kvadratnom rasporedu biljaka, obje su visine manje od visina biljaka uzgojenih pri pravokutnim oblicima vegetacijskog prostora. Može se preporučiti sjetva niskog graha mahunara na uže razmake redova uz uvjete da su kemijskim putem uništeni korovi i da nema potrebe kultivacije usjeva tijekom vegetacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA