Naslov
Značaj lovstva u otočnim ekosustavima
(The importance of hunting in island ecosystems)

Autori
Pintur, Krunoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
18. lošinjski dani bioetike / Jurić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2019, 209-210

Skup
18.Lošinjski dani bioetike = 18th Lošinj days of Bioetics

Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 19.05.2019. - 22.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
lovstvo, otoci, nezavičajna divljač
(Hunting, Island, Alochtone game species)

Sažetak
Hrvatska je srednjoeuropska i sredozemna zemlja sa dobro razvedenom obalom i velikim brojem otoka. Najveći otok je Cres, a ukupna površina svih otoka čini 5, 75% površine hrvatskog kopna. Osim sitne divljači, na nekim otocima obitava i krupna divljač kao što je divlja svinja, jelen lopatar, jelen aksis, muflon i srna obična. Lovno gospodarenja u Hrvatskoj ima izuzetno dugu tradiciju. Ustav Republike Hrvatske definira divljač kao dobro od njenog interesa, odnosno kao dobro koje ima njezinu osobitu zaštitu. Temeljni zakon koji uređuje gospodarenje lovištem i divljači (uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih djelova) je Zakon o lovstvu koji definira da gospodarenje lovištem i divljači ima gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore. Kroz lovno gospodarenje lovci u Hrvatskoj obavljaju brojne općekorisne (javne) funkcije. Osim provedbe mjera zaštite divljači, koje je propisao zakonodavac, temeljna javna funkcija lova je upravljanje populacijama divljači pri čemu se lov stavlja u kontekst održivog upravljanja prirodnim resursima, ekološkog alata, alata i mehanizma u funkciji zaštite prirode.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Veterinarska medicina, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA