Pregled bibliografske jedinice broj: 1002461
Pragmastilistika lirske pjesme (Ivan Slamnig: Kad mi svega bude dosta)
Pragmastilistika lirske pjesme (Ivan Slamnig: Kad mi svega bude dosta) // Fluminensia, 30 (2018), 2; 253-268 doi:10.31820/f.30.2.7 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1002461 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pragmastilistika lirske pjesme (Ivan Slamnig: Kad
mi svega bude dosta)
(Pragmastylistics of Lyrical Poetry (Ivan Slamnig:
Kad mi svega bude dosta))
Autori
Ryznar, Anera
Izvornik
Fluminensia (0353-4642) 30
(2018), 2;
253-268
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
pragmatika, stilistika, deiksa, govorni činovi, lirska pjesma, Ivan Slamnig
(pragmatics, stylistics, deixis, speech acts, lyrical poem, Ivan Slamnig)
Sažetak
U radu se skicira moguće područje preklapanja stilistike i pragmatike kako bi se oblikovao novi hermeneutički model za interpretaciju lirskoga teksta. Na početku se nude osnovne infomacije o pragmatici kao disciplini, njezinim začetnicima (H. P. Griceu i J. L. Austinu) i temeljnim konceptima (deiksi i govornim činovima) iz kojih se derivira opća teza o performativnosti književnoga diskurza (Sh. Felman) s kojom je povezana i performativna hipoteza na kojoj se ustrojava lirska komunikacija (S. Levin). U središnjem dijelu rada nudi se pragmastilističko čitanje pjesme Kad mi svega bude dosta Ivana Slamniga. Pjesmu se najprije smješta u kontekst Slamnigova lirskog opusa te krugovaške poetike, a potom se izdvajaju i opisuju njezina osnovna stilska obilježja: prividna „lakoća” i komunikativnost, utjecaj ‘kolokvijalnog’ stila, uredna i simetrična kompozicija, metrički i versifikacijski postupci (trohejski osmerac, leoninska rima, izosilabičnost). Teza od koje analiza polazi jest da pjesma, koja se na prvi pogled čini pristupačnom i razumljivom, iz pragmastilističke perspektive izgleda bitno drukčije: njezina se „lakoća” pokazuje kao iluzija jer lirski subjekt specifičnim jezičnim i stilskim izborima (govornim činovima komisivima, specifičnom upotrebom deikse, foričkim odnosima i glagolskim vremenima) otežava (čak opstruira) lirsku komunikaciju. Interpretacija je stoga ponajviše usredotočena na autoreferencijalnost i performativnost Slamnigova pjesničkog diskurza nasuprot tradicionalnim konstativnim interpretacijama zaokupljenima dešifriranjem tekstualnih značenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus