Naslov
Zanemarivanje djece rane i predškolske dobi: procjena učestalosti, kompetencije i edukacije odgojitelja te spremnosti prijavljivanja počinitelja
(Child neglect in early childhood: assessment of the incidence, competences and education of preschool teachers, and readiness for reporting)

Autori
Bilić, Vesna ; Karaula, Antonia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. Međimurski filološki i pedagoški dani / Višnjić Jevtić, Adrijana - Čakovec : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 3-3

Skup
Međunarodni znanstveni skup 4. Međimurski filološki i pedagoški dani: Jezik, književnost i obrazovanje - suvremeni koncepti

Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska, 26.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
zanemarivanje, djeca rane i predškolske dobi, odgojitelji, čimbenici rizika, posljedice zanemarivanja
(neglect, preschool children, preschool teachers, risk factors, consequences of neglect)

Sažetak
Zanemarivanje, odnosno nemarno postupanja ili propuštanje zadovoljavanja djetetovih potreba kao i nedostatak odgovarajuće roditeljske brige i njege može utjecati na fizički, emocionalni, intelektualni, socijalni razvoj i dobrobit djeteta. Cilj je ovog rada analizirati učestalost zanemarivanja djece rane i predškolske dobi na osnovu procjene odgojitelja i studenata predškolskog odgoja, a potom i njihovu procjenu osobne edukacije, kompetencije i učestalost prijavljivanja. U ispitivanju su sudjelovali odgajatelji i studenti ranog i predškolskog odgoja (N=91). Za prikupljanje podataka, uz Upitnik sociodemografskih karakteristika ispitanika, korištena je Skala za procjenu učestalosti zanemarivanja i Skala samoprocjene kompetencije, edukacije i spremnosti za prijavljivanje zanemarivanja. Rezultati pokazuju da odgojitelji procjenjuju da je zanemarivanje djece relativno često, a ističu neke oblike edukativnog, fizičkog (loša higijenu, neadekvatna odjeća), emocionalnog (ne odgovaranje na emocionalne potrebe), a potom medicinskog zanemarivanja. Za razliku od njih, studenti procjenjuju da zanemarivanje djece nije često. Bez obzira na to što 34, 5% odgojitelja i 22, 5% studenta smatra da o ovom problemu nisu dovoljno educirani, većina ih (95, 3% odgojitelja ; 91, 7% studenata) procjenjuje da su kompetentni za rad sa zanemarenom djecom. Iako je 76, 7% odgojitelja, a 93, 8% studenata iskazalo spremnosti za prijavljivanje zanemarivanja, samo njih 20, 8% to je i učinilo, a bili su to uglavnom odgojitelji s najviše godina radnoga staža. Problem zanemarivanja djece zbog svoje raširenosti, nedovoljne istraženosti i vrlo ozbiljnih posljedica zahtjeva više stručne pozornosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA