Često postavljana pitanja

  1. PRISTUP
  2. UNOS NOVIH I ISPRAVCI POSTOJEĆIH PODATAKA
  3. VRSTE RADOVA
  4. KATEGORIJE I PRIKAZ RADOVA
  5. PRIDRUŽIVANJE RADOVA AUTORU, USTANOVI, PROJEKTU I ZNANSTVENOM POLJU
  6. POHRANA CJELOVITOG TEKSTA RADA
  7. PRETRAŽIVANJE I PREGLEDAVANJE RADOVA
  1. PRISTUP

    Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI promovira otvoreni pristup znanstvenim informacijama. Metapodatke o radovima unose autori pristupajući putem svog AAI korisničkog računa modulu "Unos novih radova".

    1. Elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr mogu dobiti pripadnici akademske i istraživačke zajednice u RH i to isključivo u svojoj matičnoj ustanovi, gdje su zaposleni ili gdje studiraju. Elektronički identitet može dodijeliti samo ovlaštena osoba, tzv. administrator elektroničkog (LDAP) imenika ustanove. Popis matičnih ustanova u sustavu AAI@EduHr, kao i popis ovlaštenih osoba kojima se korisnici mogu obratiti za dobivanje elektroničkog identiteta nalazi se na web stranici:

      http://www.aaiedu.hr/aai_status.php

      Osobe koje su na poslijediplomskom studiju na nekom od fakulteta - matičnih ustanova u sustavu AAI@EduHr elektronički identitet dobivaju na tom fakultetu.

      Registrirani znanstvenici čija matična ustanova nije u sustavu AAI@EduHr mogu dobiti elektronički identitet putem Home for homeless servisa koji omogućuje da svi znanstvenici upisani u Upisnik znanstvenika Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske ostvare svoje pravo na elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr ako to pravo već ne ostvaruju na neki drugi način.

      https://hosting.aaiedu.hr/hfh

      Odgovore na pitanja vezana uz dobivanje elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHr potražite na

      http://www.aaiedu.hr/faq_el_id.html

      U planu je omogućiti unos radova i registriranim korisnicima koji nemaju AAI korisnički račun. Nakon što implementiramo tu mogućnost biti ćete pravovremeno obaviješteni.

  2. UNOS NOVIH I ISPRAVCI POSTOJEĆIH PODATAKA

    Prilikom unosa podataka o radovima važno je svaki rad čim bolje opisati za to predviđenim atributima. Svaki rad treba unijeti u za to predviđenu vrstu (npr. Rad u časopisu), označiti je li znanstveni, stručni ili ostalo i potom ga opisati predloženim setom atributa.

    1. Kako bi se olakšao unos i upis radova moguće je uvesti zapis putem različitih identifikatora: doi, wos, fulir, hrčak. Na izborniku odaberite “Upis novih radova”, nakon toga “preuzimanje iz vanjskih izvora”. Odaberite izvor i u prazno polje unesite identifikacijski broj rada. Učitavanjem podatka popunit će se osnovna polja, a podatke koji nedostaju treba unijeti ručno.

      Upute: https://www.bib.irb.hr/upute/upis-radova-iz-vanjskog-izvora

    2. Brojevi stranica u tiskanom su svijetu označavali opseg stranica, a prisutni su i kod brojnih digitalnih publikacija. Napredniji časopisi napuštaju praksu numeriranja stranica, obzirom da je koncept „stranice“ izgubio smisao kada rad čitamo s različitih zaslona. Takvi časopisi većinom koriste broj rada, pa u tom slučaju umjesto raspona stranica unesite broj rada (article number ili e-locator) i/ili ukupan broj stranica.

    3. Za svaku bibliografiju, pa tako i Hrvatsku znanstvenu bibliografiju, najvažniji je onaj objavljeni dio radova. Tako je to i kod "Sudjelovanja na skupovima". Kategorija radova "pozvana predavanja" najčešće je sadržavala neobjavljene radove sa skupova i najčešće se NIJE radilo o pozvanim predavanjima koja su u programima skupova označena kao "pozvana" ili "invited talk" pa smo odlučili ne prikazivati je izdvojeno (iako kraj svakog takvog rada i dalje stoji oznaka ukoliko se radi o pozvanom predavanju), već izdvajamo samo objavljena pozvana predavanja.

    4. Volumen (svezak, godište) je jedna izdavačka cjelina periodičke publikacije (časopisa) i sastoji se najčešće od niza brojeva (sveščića), ovisno o učestalosti izlaženja, opsegu materijala i sl.

      Numeracija stranica može se protezati kroz cijeli volumen ili je posebna za svaki broj (sveščić).

      Jedan volumen ponekad pokriva jednu izdavačku godinu, a neki časopisi imaju i desetke volumena godišnje.

      Broj, sveščić ili eng. issue, obično je dio volumena ili godišta časopisa. To je ona fizička jedinica periodičke publikacije koja izlazi pojedinačno i periodično, ponekad kao dvobroj, trobroj, četverobroj i podređena je volumenu.

    5. Podatak o sveščiću sadržan je na koricama samog časopisa (ukoliko se radi o tiskanoj inačici), a može se provjeriti i korištenjem online kataloga i baza podataka. U citatu, tj. bibliografskom navodu, podatak o sveščiću je najčešće naveden iza volumena i nalazi se u zagradama, a rjeđe iza godine objavljivanja, a prije broja stranica. U dolje navedenim primjerima isti rad je citiran korištenjem najučestalijih citatnih stilova, rad je objavljen u sveščiću 4:

      MLA: Garfield, Eugene. "Is citation analysis a legitimate evaluation tool?." Scientometrics1.4 (1979): 359-375.

      APA: Garfield, E. (1979). Is citation analysis a legitimate evaluation tool?.Scientometrics, 1(4), 359-375.

      Chicago: Garfield, Eugene. "Is citation analysis a legitimate evaluation tool? ."Scientometrics 1, no.4 (1979): 359-375.

      Harvard: Garfield, E., 1979. Is citation analysis a legitimate evaluation tool? .Scientometrics, 1(4), pp.359-375.

      Vancouver: Garfield E. Is citation analysis a legitimate evaluation tool?. Scientometrics. 1979 May 26;1(4):359-75.

    6. Jednom uneseni rad briše samo u slučaju duplog ili višestrukog upisa.

      Kako bi se izbjegao višestruki upis radova prije unosa rada pretraživanjem baze provjerite da li je rad već unesen.

      Ako se ne radi o duplom unosu jednom uneseni radovi se ne brišu jer bi u tom slučaju rad bio obrisan sa liste svih autora, mentora, kao i institucija vezanih za rad.

      Rad se briše i slučaju kad nije došlo do njegovog objavljivanja.

    7. Rad u časopisu
      autori => 5000,
      naslov => 700,
      title => 700,
      casopis => 160,
      issn => 15,
      volumen => 40,
      broj => 40,
      godina => 80,
      stranica_prva => 100,
      stranica_zadnja => 50,
      kljucne_rijeci => 500,
      key_words => 500,
      projekt => 100,
      jezik => 80,
      datoteka => 100,
      sazetak => nema ograničenja,
      drugi_indeksi => 400,
      kategorija => 30,
      vrsta_rada => 50,
      DOI => 200,
      OpenURL => 200

      Doktorat, magisterij, diplomski rad
      autori => 500,
      naslov => 700,
      title => 700,
      fakultet => 100,
      mjesto => 100,
      datum => 120,
      stranica => 100,
      mentor => 100,
      vrsta_disertacije => 30,
      kljucne_rijeci => 500,
      key_words => 500,
      projekt => 100,
      jezik => 80,
      datoteka => 100,
      sazetak => nema ograničenja,
      sveuciliste => 100,
      godina => 80,
      neposredni_voditelj => 100,

      Knjiga
      autori => 1000,
      naslov => 700,
      title => 700,
      grad => 70,
      godina => 80,
      serija => 100,
      stranica => 100,
      urednik => 300,
      nakladnik => 300,
      kljucne_rijeci => 500,
      key_words => 500,
      projekt => 100,
      jezik => 80,
      datoteka => 100,
      sazetak => nema ograničenja,
      mjesto => 200,
      isbn => 20,
      kategorija => 30,
      vrsta_knjige => 50,
      formalni_urednik => 300,
      prevodilac => 300,

      Rad u tisku
      autori => 1500,
      naslov => 700,
      title => 700,
      casopis => 160,
      godina => 80,
      kljucne_rijeci => 500,
      key_words => 500,
      projekt => 100,
      jezik => 80,
      datoteka => 100,
      sazetak => nema ograničenja,
      kategorija => 30,
      status_rada => 50,

      Rad u knjizi
      autori => 500,
      naslov => 700,
      title => 700,
      stranica_prva => 100,
      stranica_zadnja => 50,
      knjiga => 600,
      grad => 70,
      godina => 80,
      serija => 200,
      urednik => 300,
      nakladnik => 300,
      ukupno_stranica => 100,
      kljucne_rijeci => 500,
      key_words => 500,
      projekt => 100,
      jezik => 80,
      datoteka => 100,
      sazetak => nema ograničenja,
      mjesto => 200,
      isbn => 20,
      kategorija => 30,

      Skripta
      autori => 1000,
      naslov => 700,
      title => 700,
      grad => 70,
      godina => 80,
      serija => 100,
      stranica => 100,
      urednik => 300,
      nakladnik => 300,
      kljucne_rijeci => 500,
      key_words => 500,
      projekt => 100,
      jezik => 80,
      datoteka => 100,
      sazetak => nema ograničenja,
      mjesto => 200,
      isbn => 20,

      Zbornik
      autori => 5000,
      naslov => 700,
      title => 700,
      stranica => 100,
      ozrad => 40,
      zbornik => 700,
      grad => 70,
      godina => 80,
      urednik => 300,
      nakladnik => 300,
      skup => 400,
      mjesto => 200,
      datum => 120,
      kljucne_rijeci => 500,
      key_words => 500,
      projekt => 100,
      jezik => 80,
      datoteka => 100,
      sazetak => nema ograničenja,
      vrst_sudjelovanja => 40,
      vrst_rada => 40,
      vrst_recenzije => 40,
      kategorija => 30,

      Ostali radovi
      autori => 500,
      naslov => 700,
      title => 700,
      izvornik => 500,
      vrsta_rada => 100,
      kljucne_rijeci => 500,
      key_words => 500,
      projekt => 100,
      jezik => 80,
      datoteka => 100,
      sazetak => nema ograničenja,
      godina => 80,

      Patent
      autori => 500,
      naslov => 700,
      title => 700,
      grad => 50,
      drzava => 5,
      podnositelj => 100,
      broj_prijave => 100,
      datum_prijave => 30,
      hpg_vol => 5,
      hpg_stranica => 5,
      godina => 5,
      broj_patenta => 20,
      datum_patenta => 30,
      mkp_klasifikacija => 20,
      naziv_druge_klasifikacije => 100,
      oznaka_druga_klasifikacije => 200,
      ime_nositelja_prava => 100,
      grad_nositelja_prava => 50,
      drzava_nositelja_prava => 5,
      kljucne_rijeci => 500,
      key_words => 500,
      projekt => 100,
      jezik => 80,
      datoteka => 100,
      sazetak => nema ograničenja,

  3. VRSTE RADOVA

    U tiskano doba postojale su jasne granice između različitih vrsta radova, dok su u digitalnom okruženju te granice postale nerijetko nejasne. Stoga je važno upoznati različite vrste radova, a da bismo vlastiti rad unijeli u ispravnu rubriku i ispravno ga opisali. Za savjet se uvijek možete obratiti knjižnici u vašoj ustanovi.

    1. Znanstveni rad sadrži neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istraživanja, a znanstvene su informacije izložene tako da se točnost analiza i izvoda, na kojima se rezultati temelje, može provjeriti.

      Stručni rad sadržava već poznate, objavljene rezultate znanstvenih istraživanja i težište usmjerava na njihovu primjenu u praksi ili na njihovo širenje (obrazovna svrha). Stručni rad sadrži korisne priloge iz područja struke koji nisu vezani uz izvorna autorova istraživanja, a iznesena zapažanja ne moraju biti novost u struci. Moraju biti napisani na sustavan i razumljiv način, u skladu s čitateljskim profilom.

      Pregledni rad Pregledni rad znanstveni je rad što sadrži izvoran, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela u kojemu autor aktivno djeluje. Mora biti istaknuta uloga autorova izvornog doprinosa u tom području s obzirom na već publicirane radove te pregled tih radova. Može ih pisati jedan ili skupina autora i obično se pišu na zamolbu urednika.

      Znanstveni i pregledni radovi u pravilu prolaze recenzijski postupak, dok stručni radovi, ovisno o časopisu, ponekad ne prolaze recenzijski postupak.

    2. Iako zbornik radova nerijetko posjeduje međunarodni standardni knjižni broj (ISBN) koji je karakteristika monografskih publikacija, unutar Hrvatske znanstvene bibliografije dobro treba odvagnuti prije nego što se zbornik radova unese pod knjigu. U izuzetnim slučajevima kada je urednik (ili više njih) obavio ogroman posao prikupljanja i obrade materijala sa skupa, dopušteno je da takav urednik unese zbornik radova pod knjigu (u tom slučaju ISBN broj je obavezan!), a sebe navede kao urednika. Autori pojedinih izlaganja sa skupa svoje priloge u pravilu unose kao "Radove sa skupova", a nikako ne kao "Poglavlja u knjigama"!

    3. Odgovor na ovo pitanje u mnogočemu ovisi o kvaliteti i opsegu samog rada. Vrlo je učestala pojava da se zbornici skupova objavljuju u sklopu časopisa, bilo kao dodatni brojevi (supplement ili special issue), bilo kao redovni brojevi ili kao cijeli volumeni. Ako se radi o sažecima, onda se oni ni u kom slučaju ne mogu unijeti kao Rad u časopisu, jer sažetak nije rad u pravom smislu te riječi. No, ako se radi o cjelovitom radu (a ne nekom skraćenom obliku) koji je prošao postupak recenzije koji provodi časopis, onda autor ima pravo takav rad unijeti kao Rad u časopisu. Ukoliko je rad objavljen u časopisu, a prošao je recenzijski postupak konferencije, sugeriramo da se takav rad unese kao rad u zborniku skupa.

    4. Dosta je primjedbi autora vezano uz razvrstavanje i prikaz radova koji su prošli recenzijski postupak i dostupni su online, a administratori CROSBI ih prebacuju iz Radova u časopisima u rubriku Radovi u postupku objavljivanja. Stoga je važno pojasniti što je to “rad objavljen u časopisu”. Radovi koji su prošli recenziju i prihvaćeni su, nerijetko su dostupni na web stranicama izdavača s punim tekstom rada, no nisu time objavljeni U ČASOPISU (kao dio časopisa). Takvi su radovi najčešće unutar rubrika “Articles in press”, “Announced articles”, "Next issue", “To be published” i sl. i čekaju svoje objavljivanje unutar regularnog broja časopisa. Radovi obično imaju u sklopu bibliografskog zapisa oznaku “in press” ili “corrected proof” ili “early view”. Rad je OBJAVLJEN U ČASOPISU onda kada se nalazi unutar pojedinog volumena i broja određenog časopisa, a objavljen je unutar određenog raspona stranica (osim ukoliko se radi o časopisu koji nema svoju tiskanu inačicu i izlazi isključivo u digitalnom obliku). Radove, koji su tek u najavi i nisu još objavljeni u sklopu određenog broja časopisa, već su samo dostupni online, čak i ako su indeksirani unutar određenih baza podataka, zadržat će se u rubrici "Radovi u postupku objavljivanja" do službene objave, nakon čega se jednostavnim postupkom PREBACUJU u "Radove u časopisima" i nadopunjuju potrebnim podacima koji prije nisu bili na raspolaganju. Radovi u postupku objavljivanja u časopisima, dostupni na web stranicama časopisa (NAKON RECENZIJE), ukoliko imaju ispravnu poveznicu na cjeloviti tekst i/ili učitan cjeloviti tekst rada, zasebno se prikazuju i ravnopravno uvažavaju od strane većine prosudbenih tijela.

    5. International Standard Book Number ili kraće ISBN je jedinstveni (nekad deseteroznamenkasti, a danas trinaestoznamenkasti) broj koji određuje publikaciju. Obično ga dodjeljuje ISBN ured u pojedinoj zemlji, u Hrvatskoj se on nalazi u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Razlikujemo ga od ISSN tj. International Standard Serial Number, a koji se dodjeljuje publikacijama koje izlaze periodično kao što su časopisi, godišnjaci, neki zbornici skupova i sl.

      ISBN se dodjeljuje knjigama, brošurama, publikacijama na različitim medijima, didaktičkim kompletima, računalnim programima, zemljopisnim kartama namijenjenim tržištu i sl.

      Posjedovanje ISBN ne znači:

      • da se nužno radi o knjizi i
      • da se radi o publikaciji kvalitetnog sadržaja.

      ISBN ima isključivo praktično značenje (jedinstveni identifikator), a postupak dodjeljivanja je formalan i nije uvjetovan kvalitetom sadržaja. Izostanak ISBN znači da se radi o vrlo staroj publikaciji izdanoj prije 1960. g., a ukoliko se radi o novijoj onda je posrijedi propust izdavača koja upućuje na moguću manjkavost kvalitete same publikacije.

    6. To je jezik izvornika tj. jezik na kojem je određeni rad napisan. Na izvornom jeziku je potrebno napisati naslov, ključne riječi i sažetak rada. Osim na izvornom, naslov i ključne riječi treba napisati i na engleskom jeziku.

    7. Potrebno je samo prebaciti zapis u kategoriju kojoj pripada (Rad u časopisu, Rad ili poglavlje u knjizi itd.). To ćete učiniti na sljedeći način:

      • odabrati (kliknuti) na: «Ispravci prijavljenih radova»
      • pod «Prebacivanje rada iz jedne vrste u drugu» u polje upisati broj zapisa
      • u padajućem izborniku odabrati odgovarajuću vrstu rada (npr. «Sudjelovanje na skupovima», «Rad u časopisu» itd...)
      • pri tom se otvara obrazac u koji treba samo upisati SVE dodatne podatke i potvrditi ih, posebno pazeći da su svi autori rada na zadnjoj stranici online obrasca pridruženi tom radu («zaklikani»,«zaplavljeni»).

  4. KATEGORIJE I PRIKAZ RADOVA

    Kategorije i prikaz radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji CROSBI mijenjaju se tijekom vremena, a u skladu s potrebama autora i kriterijima prosudbi. Stoga je najvažnije rad dobro opisati, a on će biti razvrstan u odgovarajuću kategoriju temeljem unesenih podataka.

    1. Na osnovu unesenih podataka (kategorije rada, vrste rada, vrste sudjelovanja itd.) sustav automatski raspoređuje radove u određenu kategoriju. Rad treba dobro opisati slijedeći upute i primjere navedene iznad pojedinih polja za unos, kako bi bio ispravno pridružen odgovarajućoj kategoriji.

    2. Podaci o indeksiranosti časopisa u bazama podataka (Current Contents Connect (CCC) ; Web of Science Core Collection ; Scopus; MEDLINE) popunjavaju se automatski na temelju ispravno unesenih podataka o časopisu (naslov, ISSN broj, godina objave). Preporučamo odabir odgovarajućeg zapisa o časopisu iz padajućeg popisa časopisa. Indeksiranost u ovim bazama podatka autori ne mogu samostalno mijenjati. Ako ste s padajuće liste časopisa odabrali odgovarajući zapis o časopisu, a prikazuju se pogrešni podaci o indeksiranosti, molimo da nam na indeksiranost@lib.irb.hr javite naziv časopisa, ISSN i CROSBI ID vašeg rada kako bismo mogli provjeriti podatke te ih po potrebi ispraviti.

      Iz izbornika Popis drugih sekundarnih publikacija koje indeksiraju časopis moguće je odabrati neku drugu bazu u kojoj je časopis indeksiran ili ukoliko baza nije navedena u ponuđenom izborniku moguće je u prazno polje upisati navedenu bazu podataka.

    3. Ukoliko rad označite kao "plenarno" ili "keynote" ono svakako na programu skupa mora biti označeno kao takvo. Plenarna predavanja drže eminentni stručnjaci iz pojedinih područja i obično su to ključna predavanja oko čijih tema se gradi ostali sadržaj skupova.

  5. PRIDRUŽIVANJE RADOVA AUTORU, USTANOVI, PROJEKTU I ZNANSTVENOM POLJU

    Rad unesen u Hrvatsku znanstvenu bibliografiju CROSBI korisno je pridružiti jedinstvenim matičnim brojevima autora, određenoj ustanovi (afilijaciji autora), projektu u sklopu kojega je rad nastao i/ili znanstvenom polju (prema klasifikaciji MZO). Tako pridruženi radovi prikazivat će se na profilima znanstvenika, bibliografiji ustanove, bibliografiji projekta i/ili u pregledu radova određenog znanstvenog polja. Rad nije obavezno pridružiti autoru/ustanovi/projektu/polju, a on će i dalje biti dostupan putem pretraživanja.

    1. Doktorandu koji nema matični broj znanstvenika Online baza doktoranada (OBAD) automatski dodjeljuje privremeni identifikator kojeg je potrebno koristiti prilikom upisa radova u CROSBI (napomena: ispred tog privremenog identifikatora iz OBAD-a je potrebno obavezno upisati znak minus ('-'); npr.: -1234). Ovaj broj isključivo služi za preuzimanje podataka iz Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI u Online bazu doktoranada (OBAD).

      Prilikom unosa podataka o radu u CROSBI ili ispravaka već unesenih radova u polje "Matični brojevi autora koji nisu na listi" upišite Vaš privremeni identifikator dodijeljen u OBAD-u. Obavezno upišite i negativni predznak!

    2. Znanstvenicima su programski (automatski) pridruženi samo oni radovi koje je bilo moguće jednoznačno pridružiti pojedinom znanstveniku, a prema podacima upisanim u polje Autori. Radovi se ne pridružuju automatski ukoliko postoje dva ili više znanstvenika s istim imenom i prezimenom, kada je ime autora prilikom unosa skraćeno na inicijal, kada autor ima srednje ime (inicijal), kada ima dvostruko prezime, kada postoji neslaganje u navođenju autora na radu i onoga u podacima iz Upisnika, te kada je autor pogrešno unesen.

      Ukoliko postoji razlika između broja radova koje nalazite modulom Pretraživanje, od broja radova koji nalazite u Pregledavanju/Aktivni znanstvenici, znači da dio radova nije pridružen Vašem matičnom broju.

      Na stranicama Hrvatske znanstvene bibliografije odaberite opciju "Ispravci prijavljenih radova“, zatim na dnu stranice opciju „Provjera upisanih podataka", nakon toga odaberite matični broj iz padajućeg izbornika ili u polje "Matični brojevi autora koji nisu na listi" upišite Vas broj.

      Za radove koji su zaključani zatražite pridruživanje vaših radova slanjem elektroničke pošte na help@bib.irb.hr sa brojevima radova i matičnim brojevima znanstvenika kojima ih je potrebno pridružiti.

    3. CROSBI kao normativu projekata koristi popis projekata iz Baze podataka o projektima koju razvija i održava Institut Ruđer Bošković te je zapis o publikaciji moguće povezati s već postojećim zapisom o projektu, a moguće je i ručno unijeti šifru projekta s kojim se zapis o publikaciji želi povezati.

      U slučaju da u normativi projekata već postoji zapis o projektu s kojim se zapis o publikaciji želi povezati, dovoljno je započeti unositi prezime voditelja projekta (samo za MZO i HRZZ projekte), naziv projekta i/ili šifru projekta pri čemu će se nakon četiri unesena znaka pojaviti lista zapisa o projektima među kojima je potrebno odabrati željeni projekt.

      U slučaju da se željeni projekt ne nalazi na ponuđenoj listi projekata, u CROSBI se može ručno upisati šifra projekta, pri čemu je važno da se radi o potpunoj šifri projekta te da se slijedi propisana sintaksa šifre projekta. Npr.:

      HRZZ projekti: HRZZ-IP-2013-11-6135

      EU - FP7 projekti: EK-FP7-283595

      EU - H2020 projekti: EK-H2020-654142

      MZO z-projekti: 098-0982933-2937

    4. Nije neophodno da svaki rad u CROSBI-ju bude povezan s projektom, ali je to svakako poželjno kada je primjenjivo. Važno je da radovi koji su nastali radom na istraživačkim projektima, tematikom se podudaraju s tematikom projekta i objavljeni su u razdoblju trajanja projekta ili neposredno po isteku, budu ispravno pridruženi jednom ili više projekata istog ili različitih financijera. Također je važno da se radovi povezuju s projektima samo u slučaju kada je/su u zahvali na radu spomenut(i) projekt(i) u sklopu kojeg(ih) je rad nastao. U slučaju da ste objavili rad iz nekog drugog znanstvenog područja/polja, ili u CROSBI unosite svoje starije radove (izvan razdoblja tekućih projekata), ili ste objavili rad koji je rezultat vašeg angažmana izvan okvira projekta, polje predviđeno za šifru projekta možete ostaviti praznim, a rad pridružiti samo matičnim brojevima autora na radu i ustanovama gdje su autori zaposleni. Rad će biti prisutan na svim popisima radova autora ili ustanove, samo se neće prikazivati na popisima radova projekata.

  6. POHRANA CJELOVITOG TEKSTA RADA

    1. Naprotiv! Objavom rada unutar repozitorija Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI ili nekog drugog repozitorija u otvorenom pristupu, Vi na najbolji mogući načini štitite svoj rad i imate apsolutno pravo prvenstva (sukladno datumu objave). Na taj način funkcioniraju već desetljećima pre-print arhive kao što je ArXiv i druge. Objavom rada u ovakvim repozitorijima osiguravate bolju vidljivost vašeg rada, bolju čitanost i citiranost, a moguće preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora postaje daleko vidljivije i manje vjerojatno. Otvoreni pristup cjelovitom tekstu rada najbolja je zaštita autora od različitih neetičkih ponašanja.

    2. Nerijetko izdavači objavu rada uvjetuju predajom prava intelektualnog vlasništva njima tako da nakon objave izdavači postaju jedini vlasnici rada i imaju sva prava. Intelektualno vlasništvo nad radom može se predati izdavaču isključivo potpisom autora, pa ukoliko niste potpisali prijenos copyright-a na izdavača nema nikakve zapreke da pohranite svoj rad u CROSBI arhivi. Ukoliko ste prenijeli svoja prava na izdavača (isključivo svojim potpisom, nikakvim automatizmom) u CROSBI arhivu možete bez ikakvih pravnih prepreka učitati verziju rada prije recenzije. Izdavači u posljednje vrijeme sve više dozvoljavaju samo-arhiviranje radova, jer takva dostupnost povećava vidljivost časopisa i njegovog utjecaja unutar znanstvene zajednice. Pohranjivanje radova u otvorene nacionalne, institucijske, tematske, osobne i druge repozitorije postalo je uobičajenom praksom koju neki financijeri znanstvenih istraživanja i uvjetuju (npr. Europska komisija). Najbolji način provjere koja ste prava zadržali ukoliko ste prenijeli svoja prava izdavaču (isključivo svojim potpisom!) je korištenjem baze podataka Sherpa/Romeo.

  7. PRETRAŽIVANJE I PREGLEDAVANJE RADOVA

    Pretražiti radove možete putem jednostavnog i naprednog pretraživanja. Dodatno radove možete pregledavati prema autoru, ustanovi, projektu ili znanstvenom području. Važno je napomenuti da ćete pretraživanjem po bilo kojoj riječi/izrazu dobiti sve bibliografske jedinice koje riječ/izraz sadrže. No, pregledavanjem po npr. matičnom broju autora dobit ćete samo radove koji su tom jedinstvenom matičnom broju pridruženi.