hrvatski

Životinjsko u vilinskom

Tragom hrvatskih narodnih vjerovanja u vile, i to s obzirom na ikonografiju vilinskih teriomorfnih nogu-kopita (riječ je o konjskim, kozjim, magarećim, pa čak i volovskim kopitima) tekst prati mitske dodire (južnoslavenskih) vila s grčkim nimfama kao Artemidinim (Gospodarica divljih zvijeri: Potnia Theron) pratiljama. Pritom zabilježeni su izomorfizmi između kopita i animalnih nogu, primjerice, "kobilje noge do koljena", "od pojasa pa sve do nogu nalik na mazge", "do koljena noge od mazge". U slučaju kada je riječ o jednoj teriomorfnoj vilinskoj nozi (primjerice, u Imotskoj krajini zabilježeno je da vile imaju lijevu magareću nogu), naveden vilinski nedostatak, s obzirom na atribut hromosti, može se interpretirati kao znak pripadanja svijetu onostranoga, nečistoga i demonskoga. Također, vilinske kopitareve noge mogu simbolizirati animalni (oslobođeni) erotizam, pri čemu ovim tumačenjem polazim od Devereuxova navoda da fetišizam cipela ili ženskih stopala dokazuje da je ženska noga falosni simbol. I kao posljednje, vilinske kopitareve noge tumače se na primjeru totemizma, jer sveta bića u svojim su počecima zamišljana u svom životinjskom ili biljnom obličju, primjerice, arkadijska Demetra prikazivana je s kobiljom glavom. Opozicijom između gornje polovice tijela (vila kao zlatokosa i krilata djevojka) i donje, spolne polovice tijela (kopitareve noge) može se pratiti folklorna konstrukcija vile kao bipolarnog astralnog femininog fenomena: vila kao figura "unutarnje žene" (pozitivan vid anime) i vila kao negativan aspekt razorne iluzije (oslobođeni erotizam povezan uz Prirodu).

vile; hrvatske narodna vjerovanja; teriomorfne vilinske noge

nije evidentirano