Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 999905

Helichrysum italicum kao inhibitor korozije


(Pilić, Zora; Martinović, Ivana; Zlatić, Gloria)
Helichrysum italicum kao inhibitor korozije // Knjiga sažetaka / Book of Abstracts / Galić, Nives ; Rogošić, Marko (ur.).
(Zagreb): Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa / Croatian Society of Chemical Engineers, 2019. str. (190)-(190) (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Helichrysum italicum kao inhibitor korozije
(Helichrysum italicum as corrosion inhibitor)

Autori
(Pilić, Zora ; Martinović, Ivana ; Zlatić, Gloria)

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Book of Abstracts / Galić, Nives ; Rogošić, Marko - (Zagreb) : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa / Croatian Society of Chemical Engineers, 2019, (190)-(190)

Skup
26.hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera / 26th Croatian Meeting of Chemists and Chemical Engineers

Mjesto i datum
(Šibenik, Hrvatska), (09-12.04.2019.)

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
(Helichrysum italicum ; ekološki inhibitori ; korozija ; kisela kiša)
((Helichrysum italicum ; environment friendly inhibitors ; corrosion ; acid rain))

Sažetak
Veliki tehnološki značaj metala i legura povod je iznimnog interesa znanstvenika za istraživanje fenomena pasiviteta i korozije. Pasivitet je povezan sa stvaranjem oksidnog filma na površini, debljine svega nekoliko nm, čije karakteristike presudno utjeću na ponašanje ovih materijala u korozivnom mediju, te su stabilni oksidni filmovi i odgovarajuća mehanička svojstva osnovni preduvjeti za uspješno korištenje. Kisela kiša jedan je od glavnih čimbenika koji izaziva brzu i intenzivnu koroziju metalnih materijala izloženih atmosferi. Pojavu kiselih kiša uzrokuju emisije otpadnih plinova (CO, CO2, SO2, NOx, SOx, i čestice prašine) u atmosferu kao posljedica spaljivanja fosilnih goriva. Kiša s pH < 5, 6 smatra se kiselom kišom. Primjena inhibitora jedna je od metoda za suzbijanje korozijskih procesa. Kako je veliki broj djelotornih inhibitora štetan, u novije vrijeme ulažu se napori da se isti zamijene prirodnim, ekološki prihvatljivim tvarima. Biljni materijali bogati prirodnim antioksidansima, poput polifenolnih spojeva, pokazuju značajnu inhibiciju korozije, a lako su dostupni, netoksični i biorazgradivi, te istraživanja autohtonog aromatičnog i ljekovitog bilja kao potencijalnih inhibitora korozije matala i legura postaju sve značajnija. Proces korozije bakra u simuliranoj otopini kisele kiše ispitivan je elektrokemijskim tehnikama bez i uz dodatak vodenog ekstrakata Helichrysum italicum (HI). Dobiveni rezultati pokazuju kako biljni ekstrakt (dodan u koncentracijama: 0, 01, 0, 10, 0, 50 i 1, 00 g L-1) doprinosi pasivaciji metala smanjenjem anodne gustoće struje uz stvaranje tanjih filmova većeg otpora u odnosu na film formiran u čistom elektrolitu. Otpor filma rastao je od 31 kΩ cm2 za otopinu kisele kiše do 47 kΩ cm2 pri pri dodatku ekstrakta koncentracije 1, 00 g L-1. Dodatkom HI ekstrakta od najniže do najviše ispitivane koncentracije povećava se učinkovitost inhibicije u rasponu od oko 10 % do 35 %. Analiza potenciodinamičkih polarizacijskih krivulja ukazuje kako je inhibicija korozije u ispitivanom sustavu posljedica blokiranja aktivnih mjesta na metalnoj površini što dovodi do promjene aktivacijske barijere. Istraživanjem utjecaja temperature u rasponu od 15 do 35 ° C uz pomoć Arrhenius-ove jednadžbe utvrđeno je kako se energija aktivacije povećava od 40 kJ mol–1 za otopinu čiste kisele kiše do 48 kJ mol–1 pri dodatku ekstrakta koncentracije 1, 00 g L-1. Adsorpcija ekstrakta na površini metala odgovara fizisorpciji (ΔG =  15 kJ mol – 1) i slijedi Freundlichovu izotermu. Koncentracija iona bakra u otopini, mjerena atomskom apsorpcijskom spektrometrijom, u skladu je s elektrokemijskim rezultatima, pri čemu je izmjerena koncentracija iona u otopini kisele kiše iznosila 357 μg L─1 cm─2, a pri dodatku ekstrakta koncentracije 1, 00 g L-1 iznosila je 135 μg L─1 cm─2.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Zora Pilić, (225331)