hrvatski

Kuća Dragičević: prilog poznavanju stambenih kuća u Zadru u 18. stoljeću

Kuća Dragičević, poznata i pod imenom Dragičević – Pappafava, nalazi se u Zadru u ulici Mihe Klaića. Nikola Dragičević, podrijetlom iz Poljica kod Splita, u Zadru oko 1757. godine otvara manufakturu tekstila. Istih godina od više vlasnika otkupljuje nekoliko starijih zgrada i na tom mjestu gradi obiteljsku kuću. U zadarskom državnom arhivu čuva se procjena graditeljskog stanja kuće Dragičević iz 1772. godine. Procjena je vrla detaljna i pruža brojne podatke o izvornim dijelovima kuće, rasporedu, množini i vrsti prostorija kao i materijalima korištenima u gradnji i opremi. Taj opis kuće prostornim rasporedom podudara se s tlocrtom kuće vidljivim na katastarskom planu Zadra iz 1825.–1827. godine. Na planu se vidi kuća tlocrtno razvedena u dva dijela spojena na uglovima. Prednji dio kuće, pravokutnog tlocrta s unutrašnjim dvorištem, izlazi na ulicu. Straga se na taj dio kuće nastavlja hortikulturno uređen vrt a uz njega je naslonjen drugi dio kuće nepravilnog tlocrta. Taj drugi, stražnji dio kuće više ne postoji. Usporedbom podataka iz procjene sa sadašnjim stanjem može se ustvrditi da je pročelje kuće zadržalo izvornu strukturu. Jednostavne je kompozicije i arhitektonske dekoracije i pokazuje uobičajene stilske osobine barokne stambene arhitekture druge polovine 18. stoljeća kakve susrećemo i u drugim dalmatinskim gradovima. Na drugom katu su dva francuska prozora (mezzi pergoli). Portalom se kroz ulazni hodnik čitavom dubinom uličnog krila pristupa u pravokutno izduženo unutarnje dvorište oko kojega je formiran prednji dio kuće. Koncepciji trodijelne raspodjele prostora prizemnog uličnog krila kuće Dragičević, sa središnjim hodnikom i bočno postavljenim prostorima gospodarske namjene, uzor se može tražiti u venecijanskom tipu palače fontego koja u sebi objedinjuje stambenu i poslovnu namjenu. Unutarnje dvorište je također zadržalo izgled iz procjene. Još jedan francuski prozor nalazi se u dvorišnom pročelju. U središnji dio kuće koji je danas obnovljen i s izgrađenim novim stubištem, ulazi se kroz lučni portal postavljen u istoj osi s uličnim portalom na pročelju i dvorišnim portalom. Nad portalom je grb s otučenim poljem a najvjerojatnije je bila riječ o grbu obitelji Dragičević. To je bio ulaz u privatni stambeni dio obitelji Dragičević iza kojega je bio vrt. Kuća Dragičević građena je u praktične svrhe. Riječ je o sklopu sastavljenom od više stambenih i gospodarskih jedinica s vertikalno – horizontalnom organizacijom prostora gdje je različitim prostorijama pristup bio omogućen kroz više unutarnjih stubišta. Dio od tih prostorija sigurno je bio namijenjen i iznajmljivanju bilo za radionice i dućane u prizemlju ili stanovanju na katovima. Privatne stambene prostorije obitelji Dragičević bile su bogatije namještene i dekorirane. U sobama na prvom i drugom katu zabilježene su spavaonice s krevetom odvojene od ostatka prostorije (arcoua, alcòva). Ona na prvom katu imala je strop ukrašen štukaturama. Na jugozapadnoj strani zgrade bili su kabinet i radna soba što upućuje na zaključak da je to bio dio kuće namijenjen vođenju privatnih poslova vlasnika. Sa središnjim dijelom kuće bio je prostorno povezan i stan s blagovaonicom i kuhinjom smještenima na sjeveroistočnoj strani zgrade. Njime se vjerojatno također koristila vlasnikova obitelj jer je strop blagovaonice bio ukrašen štukaturama s vijencima i cvjetnom dekoracijom. Kuća je imala i krovnu terasu (altana). U arhivskim spisima čuva se i popis umjetničkih slika u vlasništvu Nikole Dragičevića koje su mogle biti nabavljane i u svrhu opremanja novoizgrađene kuće. Raznovrsnost prikazanih tema ove privatne zbirke dopušta nam da Nikolu Dragičevića smatramo poznavateljem umjetnosti i sakupljačem slika birane tematike.

Zadar, kuća Dragičević, stambena arhitektura, arhivska istraživanja, 18. stoljeće

nije evidentirano