hrvatski

Dispozicijski optimizam i pesimizam kao prediktori školskog uspjeha, ciljnih orijentacija u učenju, straha od ispitivanja i životnog zadovoljstva učenika

Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri disposzicijski optimizam i pesimizam pridonose objašnjenju školskoga uspjeha, ciljnih orijentacija u učenju, straha od ispitivanja i životnoga zadovoljstva učenika sedmoga i osmoga razreda osnovne škole. U istraživanju je sudjelovalo 213 učenika u dobi od 12 do 14 godina, od toga 94 djevojčice i 119 dječaka. Primijenjeni su Upitnik optimizma za mlade (The Youth Life Orientation Test, Ey i sur., 2005.), Upitnik ciljnih orijentacija u učenju (Niemivirta, 1998. ; Rijavec i Brdar, 2002.), Upitnik dječjeg straha od škole – ispitivanja (Arambašić i Krizmanić, 1986.) i Skala zadovoljstva životom za djecu (Huebner, 1991.). Optimizam se pokazao značajnim pozitivnim prediktorom ciljnih orijentacija na učenje i izvedbu i životnoga zadovoljstva, kao što se i očekivalo ali i, neočekivano, pozitivnim prediktorom straha od ispitivanja. S druge strane, pesimizam je bio negativno povezan sa sva tri indikatora školskoga uspjeha, a pozitivno s ciljnom orijentacijom na izbjegavanje truda i strahom od ispitivanja. Mlađi učenici bili su optimističniji i skloniji orijentaciji na učenje, dok su dječaci bili skloniji orijentaciji na izbjegavanje truda više nego djevojčice. Iako se radi o korelacijskom nacrtu istraživanja, dobiveni rezultati ukazuju na važnost dispozicijskoga optimizma i pesimizma u obrazovnom kontekstu, ali i životnom zadovoljstvu učenika viših razreda osnovne škole.

Optimizam ; Pesimizam ; Ciljne orijentacije učenja ; Školski uspjeh ; Strah od ispitivanja ; Zadovoljstvo životom

nije evidentirano