hrvatski

Manirističke i barokne teme u Dubrovniku i okolici

Ovaj rad obradio je više baroknih tema iz slikarstva, kiparstva i altaristike iz Dubrovnika i njegove okolice. Prije svega osvrnulo se na dubrovačkog trgovca Nikolu Kaluđerca - jednog dosad nepoznatog darodavca dvju mramornih oltara u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku i u crkvi Gospe od Milosrđa, po njegovoj oporuci iz 1691. godine. Autor rada je atribuirao oltarnu palu Gospe od Karmena iz dubrovačke franjevačke crkve Lodovicu Trasiju iz Ascoli Picena. Ovaj slikar bio je pripadnik kasnobaroknog rimskog slikarskog kruga, bliskog Carlu Maratti. Isto tako iznova se osvrnulo na već publiciran kip Marina Gropellija – sv. Mateja iz istoimene crkve u selu Pijavičino na poluotoku Pelješcu. Naposlijetku autor rada problematizirao je freske Gaetana Garcije i upozorio na dosad nepoznati predložak - modelletto za apsidalnu fresku koji se čuva u privatnoj kolekciji u Rimu. Iznova se osvrnuo na grafičke listove francuskog umjetnika Nicole Dorignya koji ih je izveo po freska Cira Ferrija u crkvi San Agnese u Rimu i njihovom likovnom utjecaju na oslikavanje pjevališta bivše dominikanske crkve Gospe od Rozarija u Vignju, kao i diljem Europe. Temeljem iznesenih činjenica Gaetano Garcija je potvrđeni ciroferrista poput nepoznatog slikara iz dominikanskog samostana u Vignju, uvrštavajući hrvatsku likovnu baštini u tadašnji fenomen izrade fresaka i oltarnih pala po grafičkim listovima rimskog likovnog kruga.

Cesare Calise, Nikola Lazanić, Marino Gropelli, Ciro Ferri, Ludovico Trasi, Serafin Marija Crijević

nije evidentirano