hrvatski

Razvoj pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj

Istraživanje za potrebe ovoga rada krenulo je od činjenice da su pokretne knjižnice, iako važan dio povijesti hrvatskih knjižnica i knjižničarstva, posve neistražene. Nisu postojali radovi koji bi sa stajališta informacijskih i komunikacijskih znanosti vrjednovali ulogu pokretnih knjižnica u kontekstu prava na pristup informacijama, zadovoljavanja kulturnih i obrazovnih potreba korisnika, poticanja čitalačkih navika i omogućavanja cjeloživotnog učenja. Cilj istraživanja bio je sustavno istražiti razvoj pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj i njihovu ulogu u kulturnom i obrazovnom životu korisnika, vrednovati njihovu djelatnost u kontekstu društvenog i kulturnog života te interpretirati razinu učinkovitosti. U svakom se razdoblju pojedinačno vrejednovala djelatnost bibliobusnih službi u odnosu na edukaciju knjižničnog osoblja, nabavu namjenskih sredstava, prilagodbu potrebama korisnika, zadovoljavanje potreba posebnih korisničkih skupina te recepciju u javnosti. Cilj je bio i ispitati i usporediti iskustva pokretnih knjižnica u svijetu i u Republici Hrvatskoj te ukazati na nove mogućnosti razvoja u mrežnom okruženju. Za potrebe ovoga rada provedena su tri anketna istraživanja. Prvo istraživanje provedeno je s ravnateljima deset narodnih knjižnica koje imaju bibliobusne službe, a odnosi se na današnje stanje tih bibliobusnih službi. Drugo istraživanje, provedeno s voditeljima matičnih ili bibliobusnih službi, odnosi se na vrednovanje djelatnosti tih bibliobusnih službi u razdoblju od 2009. do 2011. godine. Treće se istraživanje, provedeno 2012. godine, odnosi na korisnike Bibliobusne službe Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pri čemu su rezultati ankete potvrdili ciljeve i hipoteze istraživanja za potrebe ovoga rada. Iz drugog je istraživanja također proizašla i komparativna analiza bibliobusnih službi Gradske knjižnice Rijeka i Knjižnica grada Zagreba. Uspoređujući IFLA-ine Smjernice za pokretne knjižnice iz 2010. godine s postojećom praksom, uočljivo je, da je neophodno poboljšati i proširiti multimedijalne knjižnične usluge ; omogućiti korištenje računala i interneta u bibliobusima, a tu je važna nabava suvremenijih bibliobusa s više računala i mjesta pristupa internetu ; voditi računa o specijalnim zbirkama za posebne skupine korisnika (vrtićka i školska djeca, pripadnici nacionalnih manjina) i korisnike s posebnim potrebama (osobe sniženih intelektualnih sposobnosti) ; posebno voditi brigu o populaciji treće životne dobi s napomenom da se Europa priprema za novi koncept raspodjele rada, jer danas postoji bitan demografski i socijalni problem s kojim se suočavaju zapadne i tranzicijske zemlje, a to je starenje stanovništva. Iako je danas samo deset bibliobusnih službi u Republici Hrvatskoj, s ukupno dvanaest vozila, one svojim djelovanjem ukazuju da ovaj koncept poslovanja narodnih knjižnica upotpunjuje i opravdava svoju misiju slobodnog pristupa informacijama te svoju kulturnu i obrazovnu djelatnost.

pokretne knjižnice u Republici Hrvatskoj, bibliobusne službe, obrazovna i kulturna djelatnost, slobodan pristup informacijama, istraživanje.

nije evidentirano