hrvatski

Nezaposlenost u Hrvatskoj i determinante potražnje za radom

Makroekonomska i strukturna neusklađenost koja se očituje u proračunskim dugovima i deficitu, podfinanciranim programima mirovinskog i socijalnog osiguranja , državnim subvencijama neefikasnim poduzećima i suviše kontroliranim, reguliranim tržištima proizvoda i tržišta rada osnovni su uzročnici signifikantnog rasta nezaposlenosti u razvijenim zemljama OECD-a. U zemljama tranzicije prilikom prijelaza na tržišno gospodarstvo došlo je do značajne realokacije ponude rada i radnika iz posrnulog javnog sektora u rizični i neafirimirani privatni sektor. Tako je došlo do značajnog &#8220 ; gašenja&#8221 ; velikog broja radnih mjesta u javnom sektoru zbog loše provedene privatizacije i bezuspješnog pokušaja realokacije tih novih nezaposlenika u privatni sektor što nije bilo moguće. Faktori koji određuju potražnju za radom u Hrvatskoj, time i nezaposlenost, jesu inflacija, odnos kapitala i rada te tečaj. Tehnologija i ulaganje u opremu i izvoz do danas/i danas nisu imali/nemaju značajniji utjecaj na potražnju za radom što je posljedica niskih napora prema otkrivanju i primjeni novih tehnologija u proizvodnom procesu i zanemarivanju znanosti tijekom 1960-1998. U takvim okolnostima izvozna orijentacija nije se mogla ostvariti bez specijalizacije u određenom segmentu proizvodnje.

nezaposlenost; potražnja za radom; Philipsova krivulja; tržište rada; inflacija

nije evidentirano