hrvatski

Je li nam "suština" nužna? : o sustavnosti hrvatskoga filozofskoga nazivlja

U radu se ponjaprije razmatraju neki osnovni sociolingvistički pojmovi kao pretpostavka rasprave o hrvatskome filozofskome nazivlju. Tako se u sklopu hrvatskoga susustavlja (dijasistema), tj. skupa svih hrvatskih sustava, razlikuje između hrvatskih naravnih sustava (organskih idioma) i onoga što bi se moglo nazvati biranim ili uzornim hrvatskim sustavom (katkada zvanim i hrvatskim književnim jezikom, ili pak hrvatskim standardom). Posebice se navode temeljne osobine biranoga sustava, kojima mora udovoljavati i (filozofsko) nazivlje kao njegov sastavni dio. Potom se ukratko prikazuje (novija) povijest biranoga sustava, dotično književnoga jezika, pri čem se naglasak stavlja na devetnaesto stoljeće i na »borbu« različitih jezikoslovnih škola, kao i na »pobjedu« tzv. hrvatskih vukovaca krajem devetnaestoga i početkom dvadesetoga stoljeća. U svjetlu se tih općih jezikoslovnih činjenica promatraju i nastanak i razvoj hrvatskoga filozofskoga nazivlja, kao i pojedine njegove sastavnice, te napokon i njegova sustavnost. Pritom se, na osnovi raščlambe pojedinih primjera, upozorava na neka obilježja današnjega hrvatskoga filozofskoga nazivlja koja se mogu smatrati utjecajem crkvenoslovjenskoga jezika hrvatske preuredbe (redakcije) na sudobni književni jezik. Na kraju se, u sklopu rasprave o sustavnosti nazivlja, razmatra i upit postavljen u naslovu priloga, te se na nj ujedno nastoji pružiti i primjeren odgovor.

riječ "suština" ; riječ "nužan" ; sociolingvistika ; sustavna tvorba ; hrvatsko filozofsko nazivlje ; hrvatski književni jezik

nije evidentirano