hrvatski

Koncentracija urana u tlu, vodi, povrću i biološkim uzorcima stanovnika pogođenih ratom u istočnoj Hrvatskoj

Cilj studije bio je istražiti koncentracije urana u vodi, tlu, povrću, urinu, serumu i kosi na području Istočne Hrvatske i pokušati objasniti moguće podrijetlo urana. Ukupno je prikupljeno 67 uzoraka vode, 17 uzoraka zemlje i 24 uzorka povrća s 5 lokacija u Istočnoj Hrvatskoj, a od 389 stanovnika izuzeti su uzorci urina, seruma i kose te su analizirani metodom induktivno spregnute masene spektrometrije plazme (ICP-MS). Sve koncentracije urana u uzorcima vode bile su ispod preporučenih 30 μgL-1. U tlu su utvrđene vrlo niske koncentracije urana i relativno male varijacije između pojedinih lokacija, sve unutar do sada poznatih referentnih vrijednosti (0, 8-11 mgkg-1). Medijani koncentracija urana u povrću bili su između 0, 02 i 3, 36 μg kg-1, dok su se srednje vrijednosti kretale od 0, 03 do 14, 86 μg kg-1, na što je utjecala jedna ekstremno visoka koncentracija na području Našica od 66, 0 μg kg-1. Utvrđene su velike razlike koncentracije urana u uzorcima urina, seruma i kose. Koncentracija urana u urinu i serumu kretale su se 0, 00-0, 89 μg L-1, 0, 00- 9, 39 μg L-1, a u kosi od 0, 00-186, 77 μg g-l. Koncentracije urana u 32% uzoraka urina, 48% uzoraka seruma i 5% uzoraka kose bile su više od referentnih vrijednosti. Klaster analizom uzoraka seruma izdvaja se klaster lokacije Čepin, a kod uzoraka kose lokacija Našice. Zasigurno na koncentracije urana nisu utjecala ratna zbivanja, ali izvore, mehanizme i načine unošenja urana u ljudski organizam, uz niske konecntracije u okolišu, potrebno je detaljnije istražiti.

uran, ICP-MS, okoliš, biomonitoring, istočna Hrvatska

nije evidentirano