hrvatski

Može li aktualna fiskalna politika potaknuti gospodarski rast u Hrvatskoj?

Autori se u ovom članku bave analizom aktulne fiskalne politike i pokušajem konsolidacije državnog proračuna te njihovim mogućim efektima na budući gospodarski rast. Iskustva sa stabilizacijskim programom iz 1993. godine upozoravaju da se ekonomske politike ne mogu voditi segmentirano, stabilizacija bez gospodarskog rasta ili uravnotežavanje proračuna bez investicijskog zamaha. Nosioci ekonomske politike danas u Hrvatskoj poduzimaju niz reformi koje za cilj prvenstveno imaju smanjenje javne potrošnje, zaduženja države i uravnoteženja proračuna. To se ostvaruje kroz smanjenje socijalnog standarda, kapitalnih ulaganja, ulaganja u znanost i obrazovanje. Autori postavljaju pitanje može li se takvom ekonomskom politikom potaknuti gospodarski rast? Ključ razumijevanja javne potrošnje je da nije važno koliko država troši već kako se troši. U zemlji u kojoj tržišna infrastruktura na postoji i tržišni se zakoni ne provode, samim smanjivanjem javne potrošnje ne može se potaknuti gospodarski rast. Sadašnji rast BDP-a vjerojatno je cikličkog karaktera nakon šoka uvođenja PDV-a i bankarskih kriza kao i otvaranja privrede prema svijetu. Javni dug raste brže od BDP-koji se pokušava financirati kombinacijom oporezivanja i zaduživanja. Problem javnog duga a time i gospodarskog rasta na leži na strane potrošnje već na strani ponude &#8211 ; ciljanog poticanja proizvodnje a u toj se sferi vrlo malo čini.

fiskalna politika; gospodarski rast; konsolidacija; državna potrošnja

nije evidentirano