Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 998151

Utjecaj kemijske obrade drvene vune na zapaljivost drvo-cementnog kompozita


Brleković, Filip; Dragčević, Valentina; Šipušić, Juraj
Utjecaj kemijske obrade drvene vune na zapaljivost drvo-cementnog kompozita // 26. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera s međunarodnim sudjelovanjem, 4. simpozij Vladimir Prelog - Knjiga sažetaka / Galić, Nives ; Rogošić, Marko (ur.). - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera , 2019. 199-199 (ISBN: 978-953-6894-67-3).
Šibenik, Hrvatska, 2019. str. 200-200 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj kemijske obrade drvene vune na zapaljivost drvo-cementnog kompozita
(Influence of chemical treatment of wood wool on wood-cement composite flammability)

Autori
Brleković, Filip ; Dragčević, Valentina ; Šipušić, Juraj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
26. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera s međunarodnim sudjelovanjem, 4. simpozij Vladimir Prelog - Knjiga sažetaka / Galić, Nives ; Rogošić, Marko (ur.). - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera , 2019. 199-199 (ISBN: 978-953-6894-67-3). / - , 2019, 200-200

Skup
26. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 9.-12. 04. 2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
drvo, cement, drvo-cement kompozit, gorenje, usporivači gorenja, aluminij fosfat
(wood, cement, wood-cement composite, burning, burning retarders, aluminum phosphate)

Sažetak
Drvo i cement vrijedni su i kvalitetni građevni materijali dokazani u praksi. Posebice zanimljiva mehanička, termoizolacijska i akustična svojstva posjeduje drvo-cementni kompozit pripravljen od tzv. drvene vune i cementa. Ovisno o dimenzijama drvene vune, te omjeru drvene vune i cementa moguće je pripraviti kompozit različite poroznosti i raspodjele veličina makropora. Ponašanje drvo-cementnog kompozita u požaru je jedno od odlučujućih svojstava koje se mora provjeriti na standardom propisan način. Osim količine dima i energije kojom drvo-cementni kompozit doprinosi požaru, presudno je i svojstvo tinjanja, odnosno polaganog gorenja bez prisutnosti vidljivog plamena. Budući da je tinjanje drvene vune/kompozita potencijalni izvor novog požara, vrlo je nepoželjno te ograničeno standardom propisanim ispitivanjem. Kako bi se i dalje mogao primjenjivati kao građevni materijal, potrebno je unaprijediti svojstva drvo-cementnog kompozita kako bi se požarna svojstva (količina dima, energija gorenja i tinjanje) što više smanjila. Drvo se od požara štiti organskim ili anorganskim spojevima (tzv. usporivači gorenja), no mehanizam njihovog djelovanja je različit. Zbog mogućeg nepovoljnog djelovanja složenih organskih spojeva na vezanje i očvršćivanje cementa tijekom priprave kompozita, prednost je dana anorganskim usporivačima gorenja. U ovom je radu ispitan utjecaj vrste i načina nanošenja tankog sloja anorganskog materijala na drvenu vunu na konačnu zapaljivost kemijski obrađene drvene vune. Uzorci drvene vune duljine 10 cm prvo su impregnirani otopinom aluminij sulfata- 18-hidrata, nakon čega je dodana otopina amonij- hidrogen fosfata kojom je izazvano taloženje aluminij fosfata unutar i na površini drvene vune. Uzorci su osušeni, a ciklus taloženja je proveden još jednom kako bi se usporedio utjecaj jednostruke i dvostruke impregnacije na zapaljivost kemijski obrađene drvene vune. Postupci ponavljani u jednom ili dva ciklusa trajali su približno 5 minuta. Ispitivanja gorivosti provedena su u aparaturi prilagođenoj drvenoj vuni i laboratorijskim uvjetima. Prilikom ispitivanja korišteni su termoparovi za mjerenje temperatura koje se postižu prilikom gorenja ; uzorci su vagani prije i nakon gorenja te analizirani optičkim, stereo i pretražnim elektronskim mikroskopom. U laboratorijskom kalorimetru provedeno je ispitivanje utjecaja uporabljenih kemikalija na hidrataciju cementa. Provedene su i rendgenska difrakcijska analiza (XRD) te analiza infracrvenom spektroskopijom s Fourierovom transformacijom (FTIR) pojedinih uzoraka kako bi se utvrdio sastav bijelog anorganskog taloga. Najbolje rezultate dali su uzorci koji su tretirani 5 %-tnim otopinama u dva ciklusa impregnacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo, Temeljne tehničke znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb

Profili:

Avatar Url Juraj Šipušić (autor)

Avatar Url Filip Brleković (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Brleković, Filip; Dragčević, Valentina; Šipušić, Juraj
Utjecaj kemijske obrade drvene vune na zapaljivost drvo-cementnog kompozita // 26. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera s međunarodnim sudjelovanjem, 4. simpozij Vladimir Prelog - Knjiga sažetaka / Galić, Nives ; Rogošić, Marko (ur.). - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera , 2019. 199-199 (ISBN: 978-953-6894-67-3).
Šibenik, Hrvatska, 2019. str. 200-200 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
Brleković, F., Dragčević, V. & Šipušić, J. (2019) Utjecaj kemijske obrade drvene vune na zapaljivost drvo-cementnog kompozita. U: 26. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera s međunarodnim sudjelovanjem, 4. simpozij Vladimir Prelog - Knjiga sažetaka / Galić, Nives ; Rogošić, Marko (ur.). - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera , 2019. 199-199 (ISBN: 978-953-6894-67-3)..
@article{article, year = {2019}, pages = {200-200}, keywords = {wood, cement, wood-cement composite, burning, burning retarders, aluminum phosphate}, title = {Influence of chemical treatment of wood wool on wood-cement composite flammability}, keyword = {wood, cement, wood-cement composite, burning, burning retarders, aluminum phosphate}, publisherplace = {\v{S}ibenik, Hrvatska} }