hrvatski

Što je singularnost i trebamo li brinuti o njoj?

Materijal koji presudno utječe na suvremenu civilizaciju je silicij, naravno u obliku mikroprocesora. Sve brži napredak umjetne inteligencije do kojeg je razvoj mikroprocesora doveo, naveo je brojne znanstvenike, inženjere i futuriste na razmišljanje o trenutku pojave superinteligencije. Ova vremenska točka naziva se singularnost. Tehnološka singularnost je hipotetska vremenska točka u kojoj tehnološki razvitak umjetne inteligencije dostiže eksponencijalni rast, što dovodi do pojave superinteligencije koja daleko nadilazi ljudske sposobnosti i nakon čije pojave nije moguće predvidjeti daljnji razvoj događaja. Iako se prema prethodnoj definiciji budućnost nakon singularnosti ne može predvidjeti, to nije spriječilo brojne znanstvenike i ine da špekuliraju o načinima postizanja i ishodima singularnosti. Vernor Vinge vidi četiri načina na koje može doći do singularnosti: Razvoj svjesnih superinteligentnih računala, osvješćivanje velikih računalnih mreža u superinteligentno biće, pojavu sučelja koje omogućava stapanje računala i čovjeka u superinteligentno biće te poboljšanje ljudskog intelekta biološkim pristupom. Polazeći već od same definicije tri su škole mišljenja o ishodu singularnosti: Obzor događanja, Ubrzane promjene i Eksplozija inteligencije. Prva podrazumijeva neizvjesnost ishoda nastupanja singularnosti, druga korjenite promjene paradigmi koje sačinjavaju ljudski život i daju mu smisao, a treća potpuno uništenje ljudske rase. Bez obzira na definiciju singularnost će biti prijelomna točka u povijesti i donijeti korjenite promjene u svaki segment ljudskog života, a civilizacija će se do te mjere promijeniti da će s našeg trenutnog gledišta biti neshvatljiva. Većina stručnjaka za singularnost slažu se da će singularnost nastupiti do 2050 godine. Vjerojatno najpoznatiji zagovornik singularnosti, Ray Kurzweil smatra da će nastupanje singularnosti na ljudsku rasu djelovati na dva načina: U prvom redu umjetna inteligencija omogućit će izuzetan znanstveni i tehnološki napredak koji će dovesti povećanja kvalitete života i ekstremne dugovječnosti. S druge strane singularnost će pomoći ljudima da nadiđu ograničenja biološkog tijela i mozga te nakon singularnosti neće postojati razlika između čovjeka i stroja. Međutim, ovakve ideje neki drugi vide kao zamagljivanje izvorne ideje singularnosti u smislu brzog razvoja umjetne inteligencije. Doista, s aspekta učinkovitosti, produženje egzistencije ljudske rase nakon singularnosti ne čini se potrebnim. Trebamo li se zabrinuti zbog približavanja singularnosti? Hoće li umjetna inteligencija ljudsku civilizaciju nezamislivo unaprijediti ili posve uništiti? Mnogi ozbiljni ljudi poput Stevena Hawkinga, Elona Muska i Billa Gatesa upozoravaju na potencijalne opasnosti, posebice na mogućnost da se umjetna inteligencija okrene protiv ljudske rase i izazove njenu apokalipsu. Drugi poput Raya Kurzweila, Marka Zuckerberga i Larryja Pagea gledaju na singularnost prilično utopistički i smatraju negativističke istupe druge strane poprilično neodgovornim. A postoje i oni poput Linusa Torvaldsa, Paula Allena i Gordona Moorea, koja u singularnost uopće ne vjeruju. Dakle, u najboljem slučaju tehnološka singularnost može dovesti do svijeta u kojem će ljudi koristiti silne blagodati napredne tehnologije, živjet će kvalitetno i biti dugovječni. Opisati što će se dogoditi u najgorem slučaju puno je jednostavnije, ljudska civilizacija i ljudska vrsta bit će u potpunosti uništeni. A možemo se i jednostavno pomiriti s činjenicom da je budućnost nakon singularnosti nepojmljiva i ne gubiti san zbog toga. U svakom slučaju, teško da ova ideja može ijedno misleće biće ostaviti ravnodušnim.

umjetna inteligencija ; singularnost ; blagostanje ; besmrtnost ; armagedon

nije evidentirano