hrvatski

Udruge u kulturi – čimbenici kulturnoga razvoja

Proces demokratizacije društva, od ostvarenja nezavisnosti Republike Hrvatske pa sve do danas, ukazuje na sve veću participaciju građana, kroz profesionalne i amaterske udruge u kreiranju i ostvarivanju kulturnog života. Poseban poticaj u razvoju civilnog društva ostvaren je tijekom pristupnih pregovora Republike Hrvatske Europskoj uniji jer je kroz usuglašavanje zakonskog okvira i europske pravne stečevine nužno došlo do tješnje suradnje upravnih nadležnih tijela i građana. Pri tome moramo biti svjesni kako ta suradnja nije uvijek ostvarila boljitak za kulturni razvoj. Kulturni razvoj uvijek polazi od autentičnog kulturnog nasljeđa i kreativnih snaga koje djeluju u okviru lokalne zajednice osobito ako se radi o izvan institucionalnoj kulturi. Stoga upravo udruge u području kulture vrlo često predstavljaju u tim lokalnim sredinama okosnicu kulturnog života. Nasuprot tome institucionalna kultura uspostavljena na državnoj ili regionalnoj razini ostvaruje svojevrsni „monopolni“ položaj, kako kroz politički tako i kao financijski prioritet. Ova neravnoteža nije hrvatski specifikum, jer taj problem poznaju i razvijene europske države, te se stoga sve učestalije postavljaju zahtjevi za iznalaženjem „pravednijih“ modela kulturnog razvoja. Pri kreiranju kulturnog razvoja na svim razinama upravljanja u državi nužno je vrednovati ulogu udruga u kulturnom životu, te poticati na suradnju sa svim dionicima u području kulture kako bismo optimalno koristili ne samo naše financijske mogućnosti, već i sav kulturni potencijal naših građana i nasljeđa.

udruge u kulturi, kulturni razvoj, menadžment

nije evidentirano