Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 997873

Kad bi se u moj kvart doselilo mnogo azilanata… – Prosocijalno ponašanje i spremnost na bliske odnose kao indikatori socijalne kohezije između hrvatskih građana i azilanata


Gregurović, Margareta; Župarić-Iljić, Drago; Ajduković, Dean; Čorkalo Biruški, Dinka; Matić Bojić, Jelena
Kad bi se u moj kvart doselilo mnogo azilanata… – Prosocijalno ponašanje i spremnost na bliske odnose kao indikatori socijalne kohezije između hrvatskih građana i azilanata // VII. nacionalni kongres hrvatskog sociološkog društva „Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti“ – Knjiga sažetaka / Primorac, Jaka ; Marelić, Marko ; Ančić, Branko ; Gvozdanović, Anja (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2019. str. 35-36 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Kad bi se u moj kvart doselilo mnogo azilanata… – Prosocijalno ponašanje i spremnost na bliske odnose kao indikatori socijalne kohezije između hrvatskih građana i azilanata
(If many asylees would move into my neighbourhood… – Prosocial behaviour and readiness to establish close social relations as indicators of social cohesion between Croatian citizens and asylees)

Autori
Gregurović, Margareta ; Župarić-Iljić, Drago ; Ajduković, Dean ; Čorkalo Biruški, Dinka ; Matić Bojić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VII. nacionalni kongres hrvatskog sociološkog društva „Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti“ – Knjiga sažetaka / Primorac, Jaka ; Marelić, Marko ; Ančić, Branko ; Gvozdanović, Anja - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2019, 35-36

ISBN
978-953-8070-13-6

Skup
VII. nacionalni kongres hrvatskog sociološkog društva „Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti“

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11-12.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Prosocijalno ponašanje ; socijalna bliskost ; socijalna kohezija ; doživljaj prijetnje ; hrvatski građani ; azilanti
(Pro-social behaviour ; social closeness ; social cohesion ; threat perception ; Croatian citizens ; asylees)

Sažetak
U društvima s ustaljenim i predvidljivim odnosima, vezama i društvenim identitetima manji je kapacitet za održavanje socijalne kohezije u uvjetima brzih društvenih promjena kao što je primjerice doseljavanje prisilnih migranata (usp. Bauman, 2007, 2016). Do koje se mjere hrvatsko društvo može opisati kao takvo, posebice u kontekstu pojačanog doseljavanja izbjeglica u razdoblju od posljednjih nekoliko godina, ispituje se na podacima prikupljenim istraživanjem o stavovima hrvatskih građana prema osobama pod zaštitom te njihovoj spremnosti za prihvat i integraciju azilanata u svoje lokalne zajednice. Istraživanje je provedeno metodom ankete na probabilističkom uzorku odraslih građana (N=1.272) u 12 županija, odnosno u 15 gradova i općina koje imaju ili će uskoro imati iskustvo s doseljavanjem azilanata. Primjenom hijerarhijske regresijske analize postavljen je model predviđanja dvije kriterijske varijable: spremnosti na različite odnose s azilantima i spremnosti na osobno pomaganje azilantima u integraciji, pomoću sljedećih prediktora: sociodemografskih varijabli, religioznosti, političkog opredjeljenja, mišljenja o broju azilanata koje zemlja treba primiti, preferirane akulturacijske strategije, kontakta s azilantima, doživljaja realistične i simboličke prijetnje te očekivanja negativnih promjena u zajednici zbog dolaska azilanata. Postavljenim modelima objašnjeno je 58% varijance spremnosti na pomaganje azilantima i 56% varijance socijalne bliskosti. Rezultati pokazuju da sociodemografske karakteristike ispitanika ne pridonose objašnjenju kriterija. Na veću bliskost i pomaganje spremniji su građani koji bi povećali broj azilanata i zagovaraju strategiju integracije. Osobe s više kontakata s azilantima spremnije su im pomoći. Oni koji doživljavaju više prijetnje i očekuju negativne promjene u zajednici spremni su na manju bliskost te su manje spremni pomoći. Na veću bliskost spremnije su osobe koje nisu praktični vjernici, a žene i osobe lijeve političke orijentacije spremnije su pomoći. U interpretaciji dobivenih rezultata, koji su sukladni nalazima ranijih studija, posebna se važnost pridaje doživljaju prijetnje koji se definira kroz percepciju nejednakog i nepovoljnijeg položaja u odnosu na drugu skupinu, a upravo se taj nepovoljni (ekonomski i/ili kulturni) položaj (zajedno s etničkom različitošću) prema mnogim autorima naglašeno veže sa smanjenom socijalnom kohezijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb,
Institut za društvena istraživanja , Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb