Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 997818

The epitaph of Kojo Oborina (A contribution to the study of Serbian national-socialism)


Škegro, Ante
The epitaph of Kojo Oborina (A contribution to the study of Serbian national-socialism) // Verba volant – scripta manent. Zbornik u čast akademika Stjepana Krasića, OP / Matulić, Branko ; Lupis, Vinicije B. (ur.).
Split: Sveučilište u Splitu, 2019. str. 617-630


Naslov
The epitaph of Kojo Oborina (A contribution to the study of Serbian national-socialism)

Autori
Škegro, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Verba volant – scripta manent. Zbornik u čast akademika Stjepana Krasića, OP

Urednik/ci
Matulić, Branko ; Lupis, Vinicije B.

Izdavač
Sveučilište u Splitu

Grad
Split

Godina
2019

Raspon stranica
617-630

ISBN
978-953-7220-34-1

Ključne riječi
„Ustaša” (ustasha = upriser) Kojo Oborina, Vilayet of Bosnia, Christian rebellion against Turks 1875-1878., Serbian national-socialism

Sažetak
“Ustaša” (ustasha = upriser) is the oldest variant of the Croatian term for a rebel or someone who “uprises” against an oppressor or enslaver. The name also refers to the Christians who rebelled against 400 years of Turkish slavery in the westernmost Ottoman region – the Vilayet of Bosnia. Among the rebels was the 23 year-old Orthodox Kojo Oborina, who was the only one to call himself "ustasha" on his own tombstone, which he had erected in the Orthodox cemetery in Potplat near Stolac in eastern Herzegovina. Under this monument, erected in the 30s of the 20th century, his descendants are still buried. At the Berlin Congress in 1878, this four-year uprising was concluded by the introduction of a European administration, mediated by the Austro-Hungarian Monarchy.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
"Ustaša" je najstarija varijanta hrvatskog naziva za pobunjenika odnosno ustanika protiv ugnjetača odnosno porobljivača. Tim su se nazivom oslovljavali i kršćanski ustanici protiv 400 godišnjeg osmanlijskog ropstva u najzapadnijoj osmanlijskoj pokrajini - Vilajetu Bosna. Među pobunjenicima je bio i 23-godišnji pravoslavac Kojo Oborina, koji se jedini od njih nazivom „ustaša“ okitio na vlastitom nadgrobnom spomeniku, kojeg si je dao podići u pravoslavnom groblju u Potplatu kod Stoca u istočnoj Hercegovini. Pod tim se spomenikom, podignutim 30-tih godina 20. stoljeća, njegovi se potomci još uvijek pokapaju. Berlinskim kongresom 1878. godine taj je četverogodišnji ustanak okončan uvođenjem, posredstvom Austro-Ugarske Monarhije, europske uprave.



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Ante Škegro, (206940)