Pregled bibliografske jedinice broj: 997605
Bolesnica sa sistemskim eritematozmim lupusom, primarnom hipertenzijom, hiperlipidemijom i epilepsijom
Bolesnica sa sistemskim eritematozmim lupusom, primarnom hipertenzijom, hiperlipidemijom i epilepsijom // Knjiga sažetaka IX. Kongresa Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) / Bergman Marković, Biserka (ur.).
Zagreb: Redak, 2018. str. 101-101 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 997605 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bolesnica sa sistemskim eritematozmim lupusom,
primarnom hipertenzijom, hiperlipidemijom i
epilepsijom
(Patient with systemic lupus erythematosus, primary
arterial hypertension, hyperlipidaemia and epilepsy)
Autori
Banovac, Ivan ; Peček, Ivančica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka IX. Kongresa Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM)
/ Bergman Marković, Biserka - Zagreb : Redak, 2018, 101-101
Skup
IX. Kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.03.2018. - 18.03.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
sistemski eritematozni lupus ; antifosfolipidni sindrom ; primarna arterijska hipertenzija ; hiperlipidemija ; epilepsija
(systemic lupus erythematosus ; antiphospholipid syndrome ; primary arterial hypertension ; hyperlipidaemia ; epilepsy)
Sažetak
Uvod: Sistemski eritematozni lupus (SLE) upalna je bolest nepoznate, vjerojatno autoimune etiologije koja zahvaća više organskih sustava i očituje se kroničnim tijekom s remisijama i egzacerbacijama. U sklopu SLE može se razviti i antifosfolipidni sindrom (APS) – prokoagulantno stanje koje se očituje ponavljajućim venskim i arterijskim trombozama. Važnost ovog stanja velika je u pacijenata s multimorbiditetom, osobito onih s hipertenzijom i hiperlipidemijom koji su dodatni rizični čimbenici za nastanak tromboza. Cilj ovog rada bio je prikazati slučaj bolesnice koji je značajan obzirom da pokazuje patofiziološku povezanost raznovrsnih bolesti i terapijske mogućnosti u takvih pacijenata. Prikaz slučaja: 63-godišnja bolesnica boluje od SLE s APS, primarne arterijske hipertenzije, hiperlipidemije i epilepsije. Bolesnica je kao komplikaciju SLE i arterijske hipertenzije razvila kronično bubrežno zatajenje 3. stupnja (procijenjena glomerularna filtracija, eGFR, 47 mL/min/1, 73 m2), a potom i perikarditis u 11./2016. U sklopu APS u bolesnice je nastupila kvadrantopsija lijevo gore nazalno zbog okluzije ogranka arterije centralis retinae, a u 12./2017. pojavile su se i manifestacije tranzitorne ishemijske atake (TIA). Hiperlipidemija i epilepsija su u bolesnice dobro regulirane, a SLE je doveden u fazu remisije. Bolesnica u stalnoj terapiji za SLE uzima metilprednizolon, za arterijsku hipertenziju perindopril, indapamid, lerkanidipin i moksonidin, hiperlipidemiju atorvastatin te karbamazepin za epilepsiju. Zbog APS uzima varfarin s kojim bolesnica uglavnom ne dostiže terapijske vrijednosti protrombinskog vremena (PV) i internacionalnog normaliziranog omjera (INR), što je i vjerojatni uzrok pojave trombotičnih incidenata. Zaključak: APS koji se može razviti u sklopu SLE predstavlja veliki problem u bolesnika s komorbiditetima koji povećavaju rizik od tromboze. Osobit problem nastaje u bolesnika s kroničnim bubrežnim zatajenjem u kojih su otežani regulacija krvnog tlaka i provođenje adekvatne antikoagulantne terapije. Također, kortikosteroidna terapija koja se primjenjuje u liječenju SLE može smanjiti učinkovitost varfarina i povisiti krvni tlak, a antiepileptici poput karbamazepina smanjuju plazmatsku razinu varfarina. Uloga obiteljskog liječnika kod ovakve bolesnice je titriranje antikoagulantne terapije, smanjivanje čimbenika rizika za trombozu te redovita kontrola.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
