Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Praćenje trenda zaraznih bolesti koje se prenose hranom u RH (CROSBI ID 675406)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Brlek-Gorski, Diana ; Hengl, Brigita Praćenje trenda zaraznih bolesti koje se prenose hranom u RH // 5th Croatian Congress of Microbiology with International Participation-book of abstracts. Zagreb: Hrvatsko mikrobiološko društvo, 2012. str. 102-103

Podaci o odgovornosti

Brlek-Gorski, Diana ; Hengl, Brigita

hrvatski

Praćenje trenda zaraznih bolesti koje se prenose hranom u RH

U Republici Hrvatskoj Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN br.79/2007.) propisano je obavezno pojedinačno prijavljivanje zaraznih bolesti i epidemija na zakonom propisanom obrascu. Prijavu popunjava liječnik koji je dijagnosticirao zaraznu bolest i upućuje teritorijalno nadležnoj epidemiološkoj službi. Prijave na državnoj razini prikuplja, prati, analizira i evaluira Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Europska komisija je u travnju 2008. godine objavila revidirane definicije bolesti koje podliježu obveznom prijavljivanju u Europskoj uniji (COMMISSION DECISION of 28/IV/2008 amending Decision 2002/253/EC laying down case definitions for reporting communicable diseases to the Community network under Decision No 2119/98/EC of the European Parliament and of the Council). Za bolesti koje podliježu obveznom prijavljivanju, a nisu obuhvaćene ovim dokumentom, vrijede definicije objavljene ranije, a dostupne su na web stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (http://www.hzjz.hr/epidemiologija/definicije_zb.pdf). Praćenjem su obuhvaćene i zarazne bolesti koje se prenose hranom, čiji će se trend pokazati u petogodišnjem vremenskom razdoblju (od 2007), a to su salmoneloza, trovanje hranom koje nije uzrokovano salmonelama, dizenterija, trihineloza, enterokolitis, ehinokokoza i enteroviroza. Od 2009. se prate toksoplazmoza, kampilobakterioza, virusni gastroenterokolitis, giardijaza, amebijaza i jersinioza. Listerioza se prati od 2010., a od 2011. i botulizam. Kroz isto petogodišnje razdoblje prikazat će se i broj epidemija u RH, koje su rezultat oboljenja zbog unosa uzročnika hranom. Usporedba s rezultatima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) koji se odnose na praćenje bolesti koje se prenose hranom ukazat će postoje li razlike u odnosu na zemlje Europske unije, te jesu li one posljedice specifičnih pravila dobre higijenske i kuhinjske prakse, životnog podneblja ili nečeg drugog.

Bolesti koje se prenose hranom, epidemije, praćenje bolesti

nije evidentirano

engleski

Foodborne infectious diseases trend in Croatia

nije evidentirano

Foodborne diseases, outbreak, monitoring

nije evidentirano

Podaci o prilogu

102-103.

2012.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

5th Croatian Congress of Microbiology with International Participation-book of abstracts

Zagreb: Hrvatsko mikrobiološko društvo

978-953-778-05-7

Podaci o skupu

5th Croatian Congress of Microbiology with International Participation

ostalo

26.10.2012-30.10.2012

Primošten, Hrvatska

Povezanost rada

Trošak objave rada u otvorenom pristupu

APC

nije evidentirano