hrvatski

Socijalni aspekt kriznoga poreza: fiskalni instrument ili devijacija poreznog sustava?

Kao posljedica tržišnih neuspjeha, u vrijeme ekonomskih kriza aktualizira se uloga poreza. Pozornost privlači teza o neizostavnoj ulozi države u prevladavanju krize. Uz sukobljavanje libertarijanskih teza o povlačenju države i egalitarnih koncepcija jednakosti i socijalne pravde, pojavljuje se novo proturječje. Tržišni neuspjeh dovodi do smanjenja primanja povodom čega država oporezivanjem dodatno umanjuje egzistencijalnu osnovu pojedinca. Tako je u uvjetima krize zakonodavac nerijetko doveden pred proturječna očekivanja građana-birača: aktivno sudjelovati u uklanjanju ili ublažavanju posljedica krize, uz opće neodobravanje javnosti prema uvođenju novih (kriznih) ili povećanju stopa postojećih poreznih oblika nužnih za ostvarenje ublažavajućih učinaka suzbijanja krize. Hrvatski je zakonodavac 2009. pribjegao usvajanju „kriznoga poreza“ s ciljem akumulacije sredstava namijenjenih osiguranju i opstojnosti postojećeg sustava socijalne sigurnosti. Analizirajući državne zadaće proizišle iz koncepta socijalne države te hrvatsku inačicu „kriznog poreza“, potrebno je pronaći odgovor na pitanje: predstavlja li krizno oporezivanje fiskalni instrument ili je posrijedi devijacija poreznog sustava?

krizni porez, socijalna država, socijalna pravda, jednakost, porezna pravednost

nije evidentirano