hrvatski

Odnos religioznosti, suosjećanja i stavova prema izbjeglicama

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos religioznosti, suosjećanja i stavova prema izbjeglicama kod studenata te ispitati razlikuju li se mladići i djevojke u navedenim varijablama. Mjerenje je provedeno na prigodnom uzorku od 166 studenata Medicinskog fakulteta u Osijeku. Osim Sociodemografskog upitnika, za procjenu religioznosti korišten je Upitnik religioznosti (Ljubotina, 2015), za mjerenje suosjećanja koristila se Skala suosjećanja (Pommier, 2010), a za ispitivanje stavova prema izbjeglicama korišteni su Upitnik stavova prema izbjeglicama (Bošnjak, Grgić, Lovaković, Marković, Mataja i Stojak, 2016) i Skala socijalne distance (Bogardus, 1933). Djevojke su pokazivale veći stupanj suosjećanja i religijskih vjerovanja od mladića. Spolne razlike nisu utvrđene na drugim dimenzijama i ukupnom rezultatu religioznosti, stavovima prema izbjeglicama i socijalnoj distanci. Utvrđena je pozitivna povezanost suosjećanja i religioznosti te pozitivnih stavova prema izbjeglicama. S druge strane, nije pronađena povezanost suosjećanja i socijalne distance, kao ni religioznosti i stavova prema izbjeglicama te socijalne distance. Provedenom hijerarhijskom regresijskom analizom dobiveno je kako je jedino suosjećanje značajan prediktor stavova prema izbjeglicama, što znači da sudionici s većim stupnjem suosjećanja imaju pozitivnije stavove.

religioznost, suosjećanje, stavovi prema izbjeglicama, socijalna distanca

nije evidentirano