hrvatski

Sreća i životni događaji: promjene u godini dana

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Longitudinalno istraživanje dobrobiti u Hrvatskoj, koje financira Hrvatska zaklada za znanost. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti što se u godinu dana dogodilo ispitanicima koji su u prvome valu bili najsretniji, odnosno najmanje sretni. U analizi su korišteni rezultati na Skali sreće te Lista životnih događaja i demografske karakteristike. Od ukupnog uzorka ispitanika koji su ispunili i prvi (T1=2016) i drugi (T2=2017) val (N=2466), izdvojene su dvije skupine ispitanika koje pokazuju ekstreman rezultat na Skali sreće u prvoj točci mjerenja. Skupinu 1 (S1) čine ispitanici s najnižim rezultatom na Skali sreće u T1 (N=179, M=2.36, SD=0.75), a skupinu 2 (S2) čine ispitanici s najvišim rezultatom u T1 (N=184, M=10, SD=1.5). U obje skupine većinu čine žene, u prosjeku u 30-tima, visoko obrazovane i s prosječnim primanjima. Rezultati pokazuju da je skupina 1 ostvarila značajan porast u samoprocjeni vlastite sreće u drugoj točci mjerenja (∆M=1.49, t(178)= 8.91, p=.00), dok je druga skupina postala značajno manje sretna nego godinu prije (∆M= -1.19, t(183)=-10.76, p=.00). S obzirom na životne događaje, skupina 1 je u prosjeku doživjela 7.56 događaja u odnosu na skupinu 2 koja je u prosjeku doživjela 8.3 događaja. Pozitivni događaji bili su rjeđi u S1 (4 događaja po ispitaniku) u odnosu na S2 (6 događaja po ispitaniku). Suprotno tome, negativni događaji bili su učestaliji za S1 (2.5 događaja po sudioniku) u odnosu na S2 (1 događaj po ispitaniku). Dodatno, S1 je pozitivne događaje procjenjivala manje pozitivnima (M=7.69, SD=2.62) u odnosu na procjene S2 (M=9.17, SD=1.54). Slično tome, negativne događaje je S1 procjenjivala negativnijima (M=8.14, SD=2.9) u odnosu na S2 (M=7.5, SD=2.7). Rezultati su prikazani i komentirani u okviru broaden-and- built teorije.

sreća, životni događaji, longitudinalni nacrt

nije evidentirano